Svi granični sporovi na Balkanu

Poučena iskustvom neriješenog graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije, Europska unija upozorila je da više neće uvoziti takve probleme i da ih balkanske zemlje koje joj žele pristupiti moraju prije toga riješiti. Agencija France Presse donosi pregled tih sporova, prenosi Hina.

Albanija i Grčka

Sporazum iz 2009. između Tirane i Atene o granici na Jonskom moru poništen je iduće godine na najvišem albanskom sudu zbog "kršenja albanskih prava i interesa". Dvije zemlje nadaju se da će sklopiti novi sporazum u travnju. U igri su zalihe nafte i plina u tom sektoru.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska

Bosna i Hercegovina i Hrvatska dijele granicu dugu 1000 kilometara. Potpisale su ugovor o granici za vrijeme predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića. Ugovor je ratificiran u BiH parlamentu, ali u Saboru nije. Sporno je područje kod Neuma, jedinog izlaza BiH na more.

Hrvatska je naknadno pronašla dokumente koji pokazuju da su dva otočića, Veli i Mali Škoj, te vrh poluotoka Kleka hrvatski, iako su u originalnom dokumentu pripali BiH. S BiH je problematična i točka na Uni kod Hrvatske Kostajnice. Izgradnja Pelješkog mosta ne bi trebala biti problem jer je Hrvatska 2007. dala jamstvo BiH da taj most ni na koji način neće zadirati u njezina prava. 

Bosna i Hercegovina i Srbija

Sarajevo i Beograd moraju se dogovoriti o bosanskoj enklavi kod Ruda na jugu BiH, naseljenoj i veličine četiri kilometara četvorna, koja ulazi u srbijanski teritorij. Drugi problem je srbijanski zahtjev za proširenjem teritorija na područje dviju hidroelektrana na Drini. Beograd također traži područje oko 12 kilometara duge željezničke pruge koja povezuje Srbiju i Crnu Goru a prelazi preko bosanskog teritorija.

Kosovo i Crna Gora 

Kosovo i Crna Gora potpisali su 2015. sporazum koji definira granicu u jednom planinskom području. Crna Gora ga je ratificirala, ali Kosovo nije zbog protivljenja oporbe čiji su zastupnici u parlamentu čak zbog toga bacili suzavac. Prijedlog zakona ponovno je na dnevnom redu parlamenta.

Crna Gora i Hrvatska

Oko Prevlake, na granici s Crnom Gorom, na snazi je privremeni režim iz 2002. - kopnena granica je povučena kod mjesta Konfin, tako da "kopno" pripada Hrvatskoj, dok je morska zona uz lijevu obale Prevlake "mješovita zona".

Srbija i Kosovo

Srbija ne priznaje neovisnost Kosova na čijem sjeveru živi srbijanska manjina.

Srbija i Hrvatska

Dvije zemlje pokušavaju od 2003. postići dogovor o dijelu granice kod Dunava, nedaleko od Bačke Palanke. Hrvatska se poziva na katastarske granice iz bivše Jugoslavije. Prema katastru, na lijevoj, "srbijanskoj" strani Dunava Hrvatska ima 11.500 hektara, a Srbija na desnoj, "hrvatskoj" strani ima 900 hektara zemljišta. Srbija smatra da granica treba ići sredinom rijeke. To temelji na argumentaciji da je skupština Vojvodine 1946. donijela privremeni zakon kojim je rekla da granica ide Dunavom.