Europska unija bi trebala raspraviti mogućnost ograničavanja dijela prava glasa budućih članica bloka i stvoriti više zaštitnih mehanizama za vladavinu prava, napisalo je pet zemalja članica EU-a u zajedničkom dokumentu u koji je Reuters imao uvid u utorak.
Dok se Crna Gora nada da će se pridružiti Uniji 2028., a Albanija, Ukrajina i Moldavija nastoje napredovati u svojim kandidaturama, europske vlade razgovaraju o tome je li potrebna promjena pravila za nove zemlje članice, prenosi Hina.
Neke vlade se sada zalažu za to da EU razvije snažnije zaštitne mehanizme za buduće članice, što je dijelom potaknuto demokratskim nazadovanjem u Mađarskoj pod bivšim premijerom Viktorom Orbanom, piše Reuters.
Zajednički dokument Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije i Luksemburga predlaže uvrštavanje opcija u buduće pristupne sporazume, uključujući novi mehanizam za nadzor i zaštitnu klauzulu koja bi omogućila donošenje mjera u slučaju ozbiljnog nazadovanja u područjima poput demokracije i slobode tiska.
"EU bi trebao imao dubinsku raspravu o mogućnosti privremenih, prijelaznih ograničenja prava glasa za nove države članice, a osobito (u pitanjima) gdje je potrebno jednoglasje", napisalo je pet zemalja, ističući politiku proširenja, vanjsku politiku i proračun kao područja u kojima je sada potreban pristanak svih članica.
Cipar, koji trenutno predsjeda EU-om, prošlog tjedna je rekao da se počeo pripremati za službeno otvaranje pregovora o prvoj skupini pregovaračkih poglavlja, koja se odnose na vladavinu prava i demokratske standarde, s Ukrajinom i Moldavijom.
"Ukrajini je mjesto u EU-u. Svih šest klastera treba otvoriti bez odgode. NATO mora ostati na stolu kao najsnažnije sigurnosno jamstvo", rekao je estonski premijer Kristen Michal na društvenoj platformi X nakon što se u utorak u Tallinnu sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.