Američki predsjednik Donald Trump prijeti uništenjem iranskih elektrana ako Teheran danas ne otvori Hormuški tjesnac. S druge strane, Iran uzvraća prijetnjama napadima na energetsku infrastrukturu i pogone za desalinizaciju u regiji. Dok cijene energenata rastu u nebo, postavlja se pitanje kako bi mogao završiti sukob s Iranom i prijeti li svijetu dugotrajan i iscrpljujući rat.
Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kazao je u emisiji U mreži Prvog kako Amerikanci više ne mogu sami osigurati prolazak tankera kroz Hormuški tjesnac jer je američka ratna mornarica izgubila dio sposobnosti koje je imala tijekom Hladnog rata.
"Osnovni način djelovanja je kontrola velikih pomorskih površina, a ovo je obalno, litoralno ratovanje. Za Hladnog rata američka mornarica mogla je izvoditi takve zadaće, dok danas bez pomoći saveznika ne može osigurati prolazak tankera", naglasio je.
Tvrtko Jakovina, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kazao je kako su Sjedinjene Američke Države nakon Drugog svjetskog rata na Bliskom istoku imale dvije ključne točke interesa — Hormuški tjesnac i sigurnost Izraela, piše HRT.
"Problem je način na koji je Donald Trump ušao u rat, kao i činjenica da ciljevi Washingtona i Tel Aviva nisu potpuno isti", rekao je.
Dodao je kako sukob na Bliskom istoku pogađa cijeli svijet, ne samo zbog rasta cijena energenata nego i zbog šire sigurnosne nestabilnosti.
Jadranka Polović sa Sveučilišta Libertas smatra kako Trump nema mnogo alata kojima bi mogao brzo preokrenuti situaciju u svoju korist.
"Iznenađenje je da je Iran pokazao veliku otpornost, a ovaj se rat pretvorio u majku svih ratova na Bliskom istoku i ima snažan utjecaj na globalnu ekonomiju", rekla je.
Istaknula je kako je Iran ostao bez dijela vodstva, ali je pokazao unutarnju stabilnost.
"Iran zna da je slabiji od Izraela i SAD-a te se okrenuo asimetričnim oblicima ratovanja, napadima na američke baze i energetsku infrastrukturu u zemljama Zaljeva", dodala je.
Barić smatra kako kopnena operacija SAD-a protiv Irana nije realna.
Na pitanje tko može odlučiti hoće li sukob eskalirati, Jakovina je rekao kako to više nisu samo Trump i Netanyahu.
Polović ističe da je Trump u rat ušao pod snažnim pritiskom Izraela te da mu se približavaju izbori, zbog čega želi što brže završiti sukob.
"Pred Donaldom Trumpom su izbori i ovu situaciju mora završiti prije studenoga. SAD se suočavaju s dugotrajnim sukobom koji ne mogu riješiti u svoju korist", rekla je.
Dodala je kako se sve više vide razlike u ciljevima SAD-a i Izraela.
"Trump bi želio proglasiti pobjedu, iako nije jasno što bi to značilo, dok Izrael i dalje ima cilj koji nije promijenio, a to je slabljenje ili uništenje Irana kao države", naglasila je.
Barić se osvrnuo i na Trumpove prijetnje povlačenjem američkih snaga iz Europe te rekao kako su takve izjave uglavnom politički pritisak.
"Ako bi se SAD povukle iz Europe, postavlja se pitanje kako bi njihove snage djelovale u Perzijskom zaljevu i Indijskom oceanu. Logistika ide preko Europe i zato to nije realno, ali to je stil njegove vanjske politike", rekao je.
Polović upozorava da se rat vodi i informacijama, a ne samo oružjem.
"Izjave Trumpa i Netanyahua o Europi treba promatrati oprezno. Smatram da europske zemlje ne bi trebale biti uvučene u rat na Bliskom istoku", kazala je.
Na pitanje ima li Iran još jedan adut, poput jemenskih Huta, Jakovina je rekao kako su oni već djelomično uključeni, ali da Jemen nije potpuno stabilna država.
"Jemen ima više stanovnika nego Saudijska Arabija i odnosi u regiji su vrlo složeni. Problem ovog rata je što će uništenje infrastrukture pogoditi upravo civile", rekao je.
Dodao je kako postoji realna opasnost da rat dovede do novog vala izbjeglica.
"Hoće li to proći bez velikog izbjegličkog vala, to je pitanje koje se tiče svih nas", zaključio je.
