Stručnjaci složni: Slučaj "Kapić" nije izoliran u BiH

Slučaj Mirze Kapića, koji je uhićen zbog kontaktiranja s pripadnicima IS-a i planiranja terorističkog napada, upozorava da su neke od nadležnih institucija olako shvatile proces deradikalizacije povratnika sa stranih ratišta, zbog čega se moraju poduzeti ozbiljnije mjere da ova prva varnica ne bi izazvala veći požar.

Ozbiljna analiza 

Defendolog i profesor na Fakultetu sigurnosnih nauka u Banja Luci Duško Vejnović za "Glas" navodi da ovaj slučaj, iako je za sada izoliran, treba ozbiljno shvatiti, analizirati i staviti pod lupu te sagledati kako je ovaj proces protekao u drugim slučajevima, gdje su napravljeni propusti, tko je zakazao i zbog čega.

"Nažalost i retorika na našoj političkoj sceni i dalje je radikalna te sigurno utiče na ponašanje određenih ljudi, koji su već pod utjecajem radikalnih ideja. Političari, ali i visoki vjerski dužnosnici trebalo bi da paze što govore i kakve poruke šalju", smatra Vejnović.

Pročitajte još

Uhićen jer je planirao teroristički napad na džamiju u BiH

Reakciju nadležnih policijskih službi, koja su na vrijeme otkrile i spriječile Kapića da izvede planirani teroristički čin, Vejnović je pohvalio, ali dodaje da bi sigurnosne agencije nakon ovog ipak trebalo da dodatno pooštre i pod preventivni nadzor stave sva ona lica koja bi potencijalno mogla biti opasna, pogotovo ona koja su se u prethodnim periodu vratila s nekih od inozemnih ratišta, Sirije ili Iraka.

"Naravno, pri tome treba biti oprezan jer dok se nekom nešto ne dokaže ne smiju se narušavati njihova osnovna ljudska prava, bez obzira na to o kome se radilo i kakvu biografiju imao. Također, trebalo bi provjeriti i s kim je kontaktirao spomenuti Kapić, kako u inozemstvu, tako i u BiH, da bi bilo utvrđeno da li je bio vuk samotnjak ili tu još ima potencijalno opasnih lica", poručio je Vejnović.

Samo 22 mjeseca zatvora 

Slično mišljenje ima i stručnjakinja za borbu protiv terorizma Marija Đorić, koja je i ranije upozoravala da je povratak radikalnih ekstremista s ino-ratišta jedna vrsta sigurnosnog izazova, rizika, pa i prijetnje, ne samo za BiH nego i za cijelu regiju.

Kapić je zbog ratovanja u Siriji osuđen na samo 22 mjeseca zatvora, a Đorić smatra kako u ovakvim i sličnim slučajevima, pored sigurnosnih izazova i adekvatnog sankcioniranja, posebnu pažnju treba posvetiti deradikalizaciji i resocijalizaciji ovih osoba. 

Pročitajte još

Kako ministar sigurnosti produbljuje stigmu prema bh. djeci u sirijskim kampovima

Ovaj proces, prema njenim riječima, podrazumijeva neutraliziranje ekstremističke ideologije te vraćanje na "pravi put". Da bi se to uspješno i provelo, potreban je, kako navodi, adekvatan skrining zatvorenika i kompletna analiza svakog zatvorenika. Kako je pojasnila, kao što ne postoji univerzalan način kako se postaje terorist, tako ne postoje ni univerzalni načini deradikalizacije. Prema njezinom mišljenju, treba formirati timove koje će činiti psihijatri, politolozi, sigurnosne službe, psiholozi i socijalni radnici.

"Nakon toga i odslužene zatvorske kazne, sigurnosne službe moraju konstantno sprovoditi nadzor nad tim licima, jer uvijek postoji mogućnost povratnika. Što ako se netko pretvara da je raskrstio s nekom opasnom ideologijom, a u stvari čeka pogodan trenutak da se vrati na staro", upozorava Đorić.

Nije izoliran slučaj 

Da ovaj slučaj treba ozbiljno shvatiti smatra i dekan Fakulteta za sigurnost i zaštitu u Banja Luci Slobodan Župljanin, pogotovo jer je Kapić samo jedan od mnogobrojnih vehabija iz BiH, koji je ratovao na sirijskom ratištu.

"Bojim se da je pristup ovom problemu otpočetka bio neozbiljan. I zatvorske kazne za ova lica, radikalne ekstremiste koji su sudjelovali na nekom od ratišta, bile su neadekvatne i simbolične, tako da nije mogao ni biti sproveden uspješan proces deradikalizacije i resocijalizacije. Na tu činjenicu su upozoravali mnogi sigurnosni stručnjaci, ali nitko ih nije slušao. Bojim se da ovo neće biti izoliran slučaj te da ima puno 'spavača' u BiH. Ovo je složen problem kojem se treba puno ozbiljnije posvetiti, prije nego što se nešto dogodi. Država treba da vodi računa o svojoj i sigurnosti svojih građana", kaže Župljanin.

O ovom slučaju oglasio se i ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić koji je odao priznanje pripadnicima sigurnosnih agencija povodom hapšenja Kapića, ali i izrazio zabrinutost jer se nakon dužeg vremena zatišja u BiH ponovo bude "spavači" povezani s međunarodnim terorističkim organizacijama. Prema njegovim riječima, ova prva varnica mora biti signal da se spriječi veći požar.

"Protiv ovakvih zločinačkih djela država mora djelovati i preventivno i represivno, jer nitko od nas ne želi da nam se ponove napadi na policijske stanice ili da se, ne daj Bože, dese napadi slični onima koji su se dešavali po Europi i svijetu", poručio je Nešić.

Mirza Kapić uhićen je početkom ovog tjedna, jer su postojala operativna saznanja da je planirao teroristički napad na islamski vjerski objekt.

Ratovali u Siriji 

Kako su priopćili iz Tužitelkstva BiH, Kapić se tereti da je proteklog mjeseca, putem mobilnog telefona i kompjutera ostvarivao kontakt s radikalnim islamistima. U tim prepiskama on je izrazio želju da izvrši napad eksplozivom na jednu džamiju, tražeći smjernice za proizvodnju eksplozivne naprave s detonatorom putem mobilnog telefona.

On je izrazio namjeru da napadne učenjake Islamske zajednice koji objavljuju proglase protiv mudžahedina. Sud BiH mu je odredio jednomjesečni pritvor.

Kapić je inače bio dio 22-člane ekipe vehabista koja je 2017. osuđena zbog odlaska na sirijsko ratište i posjedovanja oružja.

Stručnjakinja za borbu protiv terorizma Marija Đorić upozorava da su i sami zatvori moguća mjesta radikalizacije te im stoga treba posvetiti posebnu pažnju. U njima, kako kaže, postoje tri kategorije zatvorenika koji su pogodni za radikalizaciju - ideolozi, sljedbenici i oportunisti.

Ideolozi su, pojašnjava, karizmatične osobe zadužene za indoktrinaciju zatvorenika, dok su sljedbenici najpogodniji za radikalizaciju jer se uglavnom radi o labilnim osobama. I na kraju, tu su i oportunisti, koji se, kako kaže, priklanjaju teroristima u zatvoru radi osobnih interesa, materijalne dobiti i zaštite.