Što nakon potresa: Kako izbjeći recesiju i zbrinuti 20 tisuća građana

Kad zatrese tlo, a trese svaku večer, krv se ledi u žilama, počinje svoju priču za Hinu Agim Ceka, ugostitelj iz Drača dok gleda svoj porušeni hotel na samoj plaži.

Njegov Drač, grad s više od 300 tisuća stanovnika, najviše je stradao u katastrofalnom potresu koji 26. studenog u ranu zoru pogodio Albaniju. "Samo da je glava živa pa ćemo poslije razmišljati o obnovi hotela", kaže Agim objašnjavajući da je Drač u tjednu nakon potresa bio pust grad.

Sve porušeno

Većina stanovništva ga je napustila i zaputila se u druge dijelove Albanije, na Kosovo ili u Crnu Goru. I Agim je nekoliko dana proveo je u Gusinju, u Crnoj Gori, kod rođaka. "Prvu i drugu noć nakon potresa spavali smo u autu na tržnici, prvih dana je bilo katastrofa. Poslije sam otišao kod obitelji u Gusinje. Putovali smo dugo, jer je bila velika gužva. Svi su napuštali Drač. Za tri sata prošli smo 20 kilometara", pripovijeda Agim.

Njegov hotel ima 24 apartmana i velik restoran. Unutra je sve porušeno, ali su noseći stupovi zdravi pa neće morati biti srušen do temelja, poput nekoliko hotela na dračkoj rivijeri. Agim očekuje da će, kako je i najavila albanska vlada, obnovu porušenih hotela preuzeti izvođači radova. "Baš da vidimo, premijer Rama je rekao na televiziji da će svi oni koji su izvodili radove, pošto nisu kvalitetno gradili, ponovo izgraditi sve zgrade i hotele", kaže Agim.

Drač je u potresu 26. studenoga, magnitude 6,4 po Richteru, izgubio 25 stanovnika. Od tada do danas tlo u Albaniji podrhtavalo je preko tisuću i pol puta.

Odmah nakon potresa pokrenuta je istraga. Nepuna dva dana nakon što je u parlamentu položio prisegu, glavni tužitelj Orsian Cela bio je u Draču. Formiran je istražni tim koji je će uskoro predočiti rezultate istrage. "Postoje ljudi koji su prekršili zakon i mnogi su izgubili život. Odgovornost će se utvrditi, bilo da je riječ o graditelju ili službeniku. Ni u kojem slučaju neće biti oklijevanja", kazao je Cela u Draču.

Tjedan dana nakon njegova posjeta u subotu je tužiteljstvo izdalo 17 naloga za uhićenje po optužbama za ubojstvo i zloupotrebu službenog položaja zbog smrti 51 osobe koje su stradale u potresu. Policija i tužiteljstvo priopćili su da su početne istrage pokazale da je "uzrok gubitka života u srušenim zgradama to što se graditelji, inženjeri i investitori nisu pridržavali pravila, normi i standarda sigurne gradnje".

U Tirani je u potresu 26. studenog poginula dvadesetogodišnja djevojka. Za razliku od Drača, u albanskoj prijestolnici stradale su zgrade izgrađene u doba kasnog komunizma u Albaniji, krajem 80-tih i početkom 90-tih, kada se, kako za Hinu kaže Erion Veliaj, gradonačelnik Tirane, gradilo bez ikakve kontrole. Novije zgrade i neboderi prošle su bez oštećenja.

Povratak normalnim životima

Vlast u Tirani pokušale su 1200 obitelji koje su ostale bez krova nad glavom smjestiti u nove stanove koji se nalaze nedaleko njihova srušenog doma kako ne bi mijenjali svakodnevnu rutinu. "Shvatili smo da se ljudi moraju vratiti normalnim životnim navikama, a ne biti pod šatorima, skloništima ili gimnastičkim dvoranama", kaže gradonačelnik. Zbog toga je grad za oko 1200 obitelji koje su nakon potresa ostali beskućnici odmah odobrio novac za stanarinu u zgradi koja je najbliža njihovoj i koja nije oštećena. "Dakle, idu na isti posao, u istu prodavaonicu, djeca u iste škole i vrtiće, piju kavu u svom kafiću”, objašnjava Veliaj.

Po podacima albanskih vlasti, nakon katastrofalnog potresa oko 20 tisuća ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Ako su živjeli u stambenim zgradama, one su porušene ili toliko oštećene da se u njima, bez rekonstrukcije, ne može više živjeti. Otvaranje gradilišta očekuje se na proljeće, a država će svima koji su ostali bez doma plaćati iznajmljivanje idućih 12 mjeseci. Ukupna šteta na državnoj razini bit će, prema riječima Veliaja, između pola milijarde i milijardu eura.

Albanska prijestolnica priprema se naveliko za božićne i novogodišnje praznike. Cilj je gradske uprave, koju predvodi 40-ogodišnji socijalist Veliaj, da se život u glavnom gradu što prije vrati u normalu. Kaže da poslije prirodne katastrofe obično dođe "ekonomski potres", a gradska vlast želi taj potres izbjeći. "Mislim da je snaga grada u tome kako se brzo podigne nakon ovakvog pada. Tako da je sada naš cilj ponovo se podići na noge. Zato smo ovaj tjedan otvorili javne institucije, 98 posto škola i vrtića. Ukrasili smo grad. Glavni gradski trg pripremamo za božićne i novogodišnje praznike", kaže gradski čelnik.

Podizanje na noge

Ističe kako grad želi izbjeći gospodarsku recesiju koja obično uslijedi poslije ovakvih prirodnih katastrofa. "Mi nismo žrtve, mi smo preživjeli, žao nam je zbog svega što se dogodilo, ali moramo se ponovo dići na noge i nastaviti”, kaže je Veliaj.

Cilj je, kaže prvi čovjek Tirane, potaknuti potrošnju građana. Susjede, umjesto da šalju odjeću koju više nitko ne treba, poziva da jedan praznični vikend provedu u Albaniji. “Poslovni ljudi pitaju hoće li kupiti odjeću. Mi im kažemo: ne trebate kupovati odjeću, ali ima par stvari koje možete napraviti, zaposlite ljude, trošite i potičite potrošnju… Zato kažemo, ako želite pomoći Tirani ili Draču, ili ako netko u Crnoj Gori ili Hrvatskoj želi pomoći, neka dođe za vikend i potroši novac ovdje”, kaže Veliaj.

“Za nekoliko sati dobili smo pomoć i podršku svih naših susjeda. Poslovica kaže da ne možeš birati svoje susjede, ali da je Albanija i mogla birati, ne bi izabrala bolje susjede od ovih koje imamo”, kaže gradonačelnik Tirane.

U rano jutro 27. studenog, svega nekoliko sati nakon katastrofalnog potresa, spasioci iz zemalja okruženja bili su na tlu Albanije. Sreo ih je u Draču i Agim Ceka, koji kaže da su u prvim satima spasili mnoge živote u Draču. “Svi su došli, svi susjedi s Balkana su došli. Kažu da su ovdje bili za 5-6 sati. I spasili su život mnogima”, primjećuje Agim, prenosi Hina.