Što je potrebno znati o američkim "midterm" izborima?

Hoće li Amerikanci obnoviti republikansku većinu kako bi ona u Kongresu mogla podržavati program Donalda Trumpa? Ili će prepustiti demokratima nadzor nad Senatom i Zastupničkim domom kako bi osujetili politiku kontroverznog američkog predsjednika?

Odgovor će se znati 6. studenoga, kada se biraju zastupnici koji sjede na Capitol Hillu i u gotovo svim parlamentima saveznih država te guverneri 36 od 50 američkih saveznih država.

To će biti teška bitka, očekuje vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell dok mnogi predviđaju dolazak demokratskog "vala" koji bi mogao progutati Kongres.

Izbori se održavaju dvije godine nakon predsjedničkih, na polovici Trumpovog mandata (odakle dolazi i naziv "midterm") i smatraju se svojevrsnim referendumom o stanaru Bijele kuće.

Povijesno, predsjednikova stranka na sredini njegova mandata rijetko izbjegne protestno glasanje.

Koga se bira?

Cijeli saziv Zastupničkog doma, odnosno 435 kogresnika, bira se svake dvije godine.

U Senatu, koji ima 100 članova, mandati traju šest godina. Svake dvije godine bira se oko trećine saziva. Sada će biti izabrano nešto više od trećine novih senatora, njih 35.

Republikanci u ovom trenutku kontroliraju Kongres. U Senatu imaju tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a veću u Zastupničkom domu (236 zastupnika prema 193 demokratskih, uz šest praznih mjesta).

U Zastupničkom domu, demokrati moraju republikancima 'oteti' 25 mandata ako žele imati većinu. To je, ako je suditi po anketama, itekako izvedivo.

Demokrati imaju nešto manje izgleda da preuzmu i Senat jer izborni kalendar kazuje da u studenome brane 26 mjesta, a republikanci samo devet.

Novoizabrani zastupnici započet će mandat 1. siječnja 2019. godine.

Kakvi su ulozi?

Utjecaj ovih izbora mogao bi biti golem.

Kad bi demokrati osvojili većinu u Zastupničkom domu, vjerojatnost pokretanja procedure opoziva predsjednika Donalda Trumpa jako bi porasla.

Povećao bi se i broj parlamentarnih istraga protiv Trumpove administracije zbog ponajprije sumnji u dosluh između Trumpove predizborne kampanje i Rusije 2016.

Demokrati bi preuzeli vodstvo nad parlamentarnim odborima u Zastupničkom domu, što bi im omogućilo da dijele pozive za svjedočenje ljudima koje bi htjeli saslušati pod prisegom.

Kada bi demokrati preuzeli nadzor i nad Senatom, tada bi mogle biti blokirane sve Trumpove nominacije u Vrhovni sud, federalni pravosudni sustav ili izvršne dužnosti u administraciji. Senat ima posljednju riječ o tim predsjedničkim nominacijama.

Glasanje o Trumpu?

Apsolutno. Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogobrojni Amerikanci doživljavaju izbore 6. studenoga kao referendum o predsjedniku.

U konzervativnim državama poput Kanzasa ili Južne Karoline republikanski kandidati nemaju nikakvu potrebu distancirati se od njega. Naprotiv, mogu računati na njegovu jako solidnu popularnost u konzervativnim krugovima.

No Trumpova popularnost pada na nacionalnoj razini. U državama u kojima se demokrati i republikanci bore za prevlast i utrke su tijesne, Trumpovo ime moglo bi biti otegotna okolnost. Kandidati njegove stranke nastoje usredotočiti svoju kampanju na solidan gospodarski rast, dok demokrati čine sve kako bi skrenuli pozornost na Trumpove kontroverzne politike o imigrantima, zdravstvu ili trgovini.

Stvar je u ravnoteži, primjećuje Matt Mackowiak, republikanski konzultant iz Austina u Teksasu.

"Izazov za republikance je to što im Trump treba da bi motivirali biračku bazu. No što je on vidljiviji, rizik je veći da će im neke skupine birača okrenuti leđa što bi moglo preokrenuti rezultat izbora, primjerice obrazovane žene srednje klase ili politički neopredijeljene birače koji ne glasaju uvijek za istu stranku", rekao je.