Što ako Iran zatvori Hormuški tjesnac - ključnu rutu za svjetsku naftu?

Kako se sukobi između Irana i Izraela nastavljaju, vrlo je realna mogućnost njihove eskalacije i širenja na napade na ekonomske objekte, posebno na naftna i plinska postrojenja u regiji Zaljeva, najbogatijem svjetskom području za proizvodnju energije. Time se pitanje Hormuškog tjesnaca, najvažnijeg svjetskog energetskog plovnog puta, ponovno vraća u prvi plan, prenosi Al Jazeera. 

Eskalacija

U prvom udaru u petak izraelski zračni napadi nisu bili usmjereni na naftna postrojenja, što je djelomično pridonijelo smirivanju tržišta. No, jučer su iranski mediji objavili da je izbio požar u plinskom polju Južni Pars u pokrajini Bushehr, na jugu zemlje, nakon izraelskog napada na energetsku infrastrukturu.

Plinsko polje nalazi se u Zaljevu, blizu morske granice s Katarom. Napad je izazvao veliki požar u Fazi 14 rafinerije Pars, što se moglo vidjeti na snimkama objavljenim na lokalnim platformama.

Iranska novinska agencija Tasnim izvijestila je da je požar izbio u jednoj od četiri jedinice unutar Faze 14. Proizvodnja 12 milijuna kubičnih metara plina privremeno je prekinuta dok se rafinerija ne vrati u funkciju. Nekoliko sati kasnije, iransko Ministarstvo nafte objavilo je da su požari na polju Pars i u rafineriji Fajr Jam na jugozapadu zemlje stavljeni pod kontrolu.

Ovo je prvi put da je Izrael gađao južno područje Irana koje graniči sa Zaljevom, što ukazuje na novu razinu eskalacije rata koji je Izrael pokrenuo u petak.

Iranske prijetnje

Iranska novinska agencija IRNA prenosi izjavu Esmaila Kowsarija, člana Parlamentarnog odbora za sigurnost, koji je rekao da Iran ozbiljno razmišlja o zatvaranju strateškog Hormuškog tjesnaca.

Hormuški tjesnac, smješten između Omana i Irana, najvažnija je svjetska ruta za transport nafte i plina. Kroz njega prolazi oko 20 milijuna barela nafte i velike količine ukapljenog prirodnog plina (LNG) dnevno, što čini otprilike petinu svjetske potrošnje nafte. Saudijska Arabija, Iran, UAE, Kuvajt i Irak izvoze većinu svoje sirove nafte kroz tjesnac, ponajprije prema azijskom tržištu.

Kroz povijest, ovaj strateški prolaz bio je žarište međunarodnih sukoba. Naftni transport je obustavljan, primjerice, tijekom rata 1973. zbog podrške Zapada Izraelu. I danas je ključno mjesto napetosti između Teherana i Zapada.

Iran je više puta prijetio da će zatvoriti Hormuški tjesnac kao odgovor na zapadne pritiske, a stručnjaci upozoravaju da bi takav potez mogao ozbiljno poremetiti globalnu trgovinu i uzrokovati drastičan rast cijena energije.

Naftna žila kucavica i alternativne rute

Alternativne rute, poput saudijskog Istočno-zapadnog naftovoda i naftovoda Habshan-Fujairah u UAE-u, samo bi djelomično mogle ublažiti posljedice zatvaranja tjesnaca zbog ograničenih kapaciteta. Dodatni rizik je i potencijalna blokada tjesnaca Bab el Mandab na ulazu u Crveno more, što bi gotovo potpuno zaustavilo izvoz nafte iz regije prema Aziji.

Iranski odgovor

Ako Izrael napadne iranska naftna i plinska postrojenja, Teheran bi mogao uzvratiti gađanjem izraelske energetske infrastrukture, uključujući rafinerije u Haifi i Ashdodu te morske plinske platforme Tamar, Leviathan i Karish. Također, Iran bi mogao ciljati postrojenja u zaljevskim državama kako bi poremetio izvoz nafte iz cijele regije, što bi teško pogodilo zapadne zemlje i SAD.