Srbija protjeruje Ruse koji se protive ratu

Kada je Elena Koposova potpisala otvoreno pismo protiv ruske invazije na Ukrajinu, nije očekivala takvu reakciju u svojoj novoj domovini Srbiji. Srbija formalno teži ulasku u Europsku uniju uz usvajanje svih demokratskih vrijednosti koje idu uz članstvo, smatrala je ona. Sada vidi da je pogriješila.

Dvije godine nakon potpisivanja pisma, 54-godišnja Ruskinja žali se na nalog za protjerivanje nakon što je proglašena prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Srbije i oduzeta joj je boravišna dozvola. Ova prevoditeljica književnih djela kaže da je jedini razlog kojeg se mogla sjetiti antiratna peticija koju je potpisala, piše Associated Press, a prenosi Index.hr.

"Nisam mogla samo šutjeti, rat je zločin"

"Nisam aktivistica, ali sam potpisala antiratno pismo kada je ruska agresija u Ukrajini tek počela", rekla je Koposova. "Iako nisam aktivistica, nisam mogla samo šutjeti. Dakle, samo sam stavila svoje ime na otvoreno pismo u kojem je rečeno da je rat zločin i da se svi moramo ujediniti da ga zaustavimo."

Koposova nije sama. Srbija je posljednjih godina otvorila granice desecima tisuća Rusa koji bježe od režima predsjednika Vladimira Putina i rata u Ukrajini. Ruski prodemokratski aktivisti u toj balkanskoj zemlji sada kažu da se najmanje desetak njih nedavno suočilo sa zabranama ulaska ili da su im poništene boravišne dozvole na temelju toga da predstavljaju prijetnju sigurnosti Srbije.

"Bilo je šokantno"

Najmanje osam drugih ruskih državljana boji se javno govoriti o svojim pravnim problemima sa srpskim vlastima, strahujući da bi to samo moglo ugroziti njihovu šansu da ostanu u zemlji zajedno sa svojim obiteljima, kažu ruski antiratni aktivisti.

"Bilo je vrlo iznenadno i vrlo šokantno", rekla je Koposova o trenutku kada je primila nalog za protjerivanje, u kojem nema objašnjenja te mjere, nego se samo konstatira da predstavlja "prijetnju nacionalnoj sigurnosti" i da mora napustiti zemlju u roku od 30 dana.

Ona i njezin suprug sagradili su modernu kuću u selu izvan Beograda gdje žive s dvoje djece u dobi od 6 i 14 godina, koja pohađaju lokalnu školu i vrtić.

Blizak odnos Vučića i Putina

Aktivisti za ljudska prava kažu da problemi s prebivalištem ukazuju na blizak odnos između srpskog sve autokratskijeg predsjednika Aleksandra Vučića i Putina, unatoč službenoj kandidaturi Srbije za članstvo u Europskoj uniji. Vučić je odbio pridružiti se zapadnim sankcijama protiv tradicionalnog slavenskog saveznika te je istodobno dopustio moskovskim propagandnim medijima poput RT-a i Sputnika da šire svoje naracije diljem Balkana.

"Vlasti u Beogradu i vlasti u Moskvi politički su vrlo bliske", rekao je Predrag Petrović, koordinator istraživanja u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, nezavisnom think tanku koji je od MUP-a tražio objašnjenje o mjerama protiv Rusa.

"Ljudi koji su kritični prema Putinovom režimu velika su prijetnja režimu u Moskvi", rekao je Petrović: "Zbog toga su oni na meti srpskih vlasti."

Srpske vlasti šute

Srpski dužnosnici dosad nisu komentirali slučajeve koji uključuju ruske državljane, a srpsko ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorilo na e-mail Associated Pressa u kojem se traži intervju ili komentar o tom pitanju.

Otkako je prije dvije godine počeo rat u Ukrajini, mnogi su Rusi došli u Srbiju jer im nisu potrebne vize za ulazak u tu prijateljsku balkansku državu, potencijalnu odskočnu dasku za moguću emigraciju na Zapad. Mnogi su izbjegavali regrutaciju, a drugima, poput obitelji Koposova koja je došla ranije, jednostavno je bilo dosta Putinove vlasti pa su bolji život potražili negdje izvan Rusije.

"To su izravne naredbe iz Rusije"

Petar Nikitin, jedan od osnivača Ruskog demokratskog društva (RDS), i sam je prošlog ljeta proveo dva dana u beogradskoj zračnoj luci kada mu je poništena dozvola za ulazak, iako ima ženu Srpkinju i živi u Srbiji sedam godina. Nikitinu je kasnije dopušten ulazak u zemlju, ali je u tijeku pravni postupak oko njegovih boravišnih dokumenata.

"Ne sumnjam da se to radi po izravnim naredbama iz Rusije, bilo putem veleposlanstva ili izravno iz Moskve", inzistirao je Nikitin, čija je organizacija organizirala prosvjede protiv rata u Ukrajini i prosvjede tražeći slobodu za političke zatvorenike, uključujući Alekseja Navalnog, ruskog oporbenog čelnika i Putinova kritičara koji je preminuo 16. veljače u arktičkoj kaznenoj koloniji u Rusiji.

Nikitin je rekao da je među ostalim antiratnim aktivistima koji su se suočili s pozornošću srpskih vlasti i suosnivač RDS-a Vladimir Volohonski, koji sada živi u Njemačkoj.

"Cilj je zastrašivanje"

Pod sankcijama su bili i Jevgenij Iržanski, koji je u Srbiji organizirao koncerte bendova protiv Putina i koji se u međuvremenu sa suprugom preselio u Argentinu, te Ilja Zernov, mladi Rus kojemu je zabranjen povratak u Srbiju nakon što su ga napali ekstremni srpski nacionalisti kada je pokušao izbrisati mural u centru Beograda koji poziva na smrt Ukrajine.

Nikitin je rekao da je cilj ovih mjera zastrašivanje antiratnih aktivista: "Jedino objašnjenje za to je da žele svakoga prestrašiti. Jer ako ne možete potpisati antiratno pismo, onda zapravo ne možete ništa učiniti. Stvar je u tome da antiratno raspoloženi Rusi ne protestiraju ovdje protiv bilo koga u Srbiji. Zabrinuti smo samo za vlastitu zemlju i za susjednu zemlju, koja trenutno trpi zbog naše zemlje."

Bliski odnosi Srbije i Rusije traju stoljećima, a dvije zemlje također dijele zajedničko slavensko podrijetlo i pravoslavnu religiju. Rusija je podržala nastojanje Srbije da zadrži svoje pravo na Kosovo, bivšu pokrajinu koja je uz potporu Zapada proglasila neovisnost 2008. godine.

Vulin dobio odlikovanje od FSB-a

Srbija i Rusija također održavaju bliske veze između svojih sigurnosnih službi.

Bivši šef srpske Državne sigurnosti Aleksandar Vulin, kojem je SAD uveo sankcije zbog pomaganja ruskog "malignog" utjecaja u balkanskoj regiji, nedavno je od Federalne službe sigurnosti Rusije odlikovan za blisku suradnju dviju obavještajnih agencija. Vulin je navodno sudjelovao u prisluškivanju istaknutih ruskih oporbenih aktivista koji su se sastajali u Beogradu uoči rata u Ukrajini, a koji su kasnije bili zatvoreni u Rusiji.

Za Koposovu odluka srpskih vlasti da je izbace iz zemlje znači da bi ona i njezina obitelj mogli izgubiti sve ako njezina žalba bude odbijena. Obitelj se ne može vratiti u Rusiju jer su prodali svu svoju imovinu i sada su označeni kao Putinovi protivnici, a njezin bi suprug mogao biti pozvan u vojsku da se bori u Ukrajini, objasnila je Koposova.

"Ova kuća je naša jedina kuća, jedina kuća koju imaju naša djeca", rekla je Koposova sa suzama u očima.