Srbija i BiH nisu podržale deklaraciju nakon Samita u Tirani

Samit šefova država Procesa suradnje jugoistočne Europe (SEECP) održan je u Tirani u okviru albanskog predsjedanja ovom inicijativom, a Srbija i Bosna i Hercegovina nisu podržale zajedničku deklaraciju.

Na kraju samita, predsjednik Albanije Bajram Begaj, predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova i predsjednik Bugarske Rumen Radev, čija će zemlja sljedeća preuzeti predsjedanje inicijativom, objavili su zajedničku izjavu. Deklaraciju nisu podržale Srbija, koju je predstavljao premijer Đuro Macut, i Bosna i Hercegovina, koju je predstavljala predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Begaj je rekao da je samit SEECP-a potaknuo napore za jačanje stabilnosti i prosperiteta kroz regionalnu suradnju i integraciju u Europsku uniju.

Podsjetio je da je moto albanskog predsjedanja inicijativom glasio ''Oblikovanje naše europske budućnosti''.

''Razgovori su poslužili za produbljivanje konstruktivnog dijaloga i potvrdu naše predanosti zajedničkoj europskoj budućnosti. Integracija ostaje ključan korak prema ujedinjenijoj i sigurnijoj Europi. Potencijal regije za razvoj je velik. Proces pristupanja Europskoj uniji transformativni je alat za promicanje mira, stabilnosti i prosperiteta'', rekao je Begaj.

Begaj je dodao da je rat u Ukrajini jasno pokazao da su mir, sigurnost i stabilnost u jugoistočnoj Europi dio šire europske sigurnosne arhitekture.

''Albanija izražava zabrinutost zbog rastućih napetosti između Izraela i Irana. Ovaj sukob ima ozbiljne posljedice za Bliski istok i šire'', rekao je.

Dodao je da se Albanija brzo kreće prema europskim integracijama, istaknuvši da strateški cilj Tirane ostaje završetak pregovaračkog procesa do 2027. i članstvo u EU do 2030. godine.

Begaj: Srbija i BiH odbile Deklaraciju sa samita

U međuvremenu, Begaj je u izjavi za medije rekao da je Deklaraciju sa samita u Tirani podržala većina država članica SEECP-a, ali da su je odbile Srbija i Bosna i Hercegovina.

''Beograd i Sarajevo imali su svoje zahtjeve o sigurnosnim pitanjima'', rekao je Begaj.

Begaj je izjavio da je pitanje sankcija protiv Kosova nepravedno pitanje i da je, prema njegovu mišljenju, trebalo biti riješeno davno prije.

Davkova: Postoje prepreke koje su zaustavile ili ometale europske integracije

Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova izjavila je da postoje prepreke koje su zaustavile ili ometale europske integracije regije te je dodala da su potrebne promjene u tom procesu.

Dodala je da se suočavaju s egzodusom i depopulacijom te da mladi ljudi napuštaju zemlje, istaknuvši da je ovo značajan trend koji se mora zaustaviti.

''Ne bismo trebali postati geoekonomska periferija. Potrebna nam je suradnja u pogledu infrastrukture, energetike, digitalizacije, jer ćemo suradnjom izgraditi konkurentniju regiju. Često kažem da ne bismo trebali očekivati da ćemo biti poštovani ako se ne poštujemo. Podržavamo zajedničku integraciju i integraciju našeg tržišta u Europsku uniju'', rekla je.

Davkova je dodala da vjeruje u regionalno jedinstvo.

Bugarski predsjednik: Cilj nam je ubrzati europsku integraciju zemalja u regiji

Bugarski predsjednik Rumen Radev najavio je da će predsjedanjem inicijativom ne samo dodatno razviti ono što je do sada postignuto, već i dati sve od sebe da riješi i prevlada sve izazove s kojima se suočava regija i druge zemlje.

Rekao je da je suradnja usmjerena na rezultate ključna za razvoj regije kao mjesta sigurnosti, stabilnosti i napretka.

''Iz tog razloga, prioriteti predsjedanja prirodno će biti usmjereni upravo na ubrzanje europske integracije zemalja u regiji na temelju zasluga'', rekao je.

Obratio se i predsjednici Sjeverne Makedonije povodom njezine izjave o preprekama europskim integracijama.

''Ne govorimo o neriješenim bilateralnim odnosima. Ne govorimo o vetu ili zaustavljanju procesa susjedne zemlje, ali svi razumiju da od europskog konsenzusa iz 1992. govorimo o unutarnjim izazovima vladavine prava i ljudskim pravima. Želio bih vas uvjeriti da je Bugarska najbliža zemlja i ima iskrenu želju pružiti ruku i pomoći kako bi vaše društvo i država mogli brže odgovoriti na izazove i provesti Kopenhaške kriterije'', rekao je.

Proces suradnje jugoistočne Europe pokrenut je 1996. godine i regionalna je inicijativa kojoj je cilj stvoriti atmosferu povjerenja, dobrosusjedskih odnosa i stabilnosti.

Dio inicijative su Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Turska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka.