Srbija 2022: Novi mandat Vučiću, napetosti na Kosovu, zastoj na putu k EU

Srbija ispraća godinu u kojoj je stari predsjednik dobio novi mandat i zadržao kontrolu nad parlamentom i koalicijskom vladom, a država se našla u vrtlogu energetske krize, inflacije, stalnih napetosti na Kosovu i međunarodnog pritiska da se uskladi s vanjskom politikom EU prema Rusiji.

Nakon teške prethodne godine koju je obilježila pandemija koronavirusa, očekivao se oporavak uz prognozirani gospodarski rast i napredak u eurointegracijama, ali sve se to promijenilo u okolnostima izazvanim napadom Rusije na Ukrajinu, unutarnjim političkim sukobima vlasti i oporbe te stalnim tenzijama na Kosovu.

Zastoj na putu k EU, pritisak Bruxellesa

Srbija je faktički tijekom 2022. stala u procesu eurointegracija, bez ijednog otvorenog poglavlja i uz ne baš optimističko izvješće Europske komisije o napretku na europskom putu. Iznova je ukazano na to da se bez ključnih mjerila iz Poglavlja 23: Pravosuđe i osnovna prava i 24: Pravda, sloboda i sigurnost, ni ne mogu očekivati bolji rezultati, prenosi Hina.

Uz to se Beograd našao na udaru Bruxellesa i zahtjeva da uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s Unijom, ponajprije u pogledu međunarodnih sankcija Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, te vizne i migrantske politike.

Srbija je u Općoj skupštini UN-a glasala za rezolucije koje osuđuju narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, ali još nije uvela sankcije Rusiji i odbija to učiniti pravdajući se ekonomskim i nacionalnim interesima.

U vrijeme energetske krize Srbija je osigurala povoljniju nabavu ruskog plina, dok Kremlj drži stranu Beogradu u pogledu Kosova, čiju neovisnost ne priznaje.

Zbog pojačanih pritisaka na Beograd da se usuglasi s EU-om u lipnju je otkazan posjet šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova. Potom je u Beograd došao njemački kancelar Olaf Scholz i od Srbije tražio da uvede sankcije Moskvi, a s Kosovom postigne sporazum o međusobnom priznanju.

Kosovska kriza kao svakodnevica

Prijepori oko Kosova, gledanog kroz prizmu nacionalnog mita i dnevne politike, nastavljeni su od samog početka godine.

Priština u siječnju nije na svom teritoriju dopustila glasanje Srbima na referendumu o promjenama Ustava Srbije, na kojima inzistira EU. Unija je tražila ustavne promjene u pravcu nezavisnog sudstva i samostalnosti tužiteljstva. Usvojene su na referendumu u veljači, uz ocjenu o "velikom iskoraku Srbije u području vladavine prava“. 

U ožujku je kosovska vlada, unatoč zahtjevima zemalja Kvinte, pooštrila politiku zabranivši Srbima na Kosovu glasanje i na općim srpskim izborima, što je dosad provođeno pod pokroviteljstvom OESS-a.

Dijalog Srbije i Kosova u stalnoj je krizi, a napetosti su dodatno porasle potkraj godine namjerom Prištine da provede odluku o preregistriranju tablica za kosovske gradove, izdanih u Srbiji, na oznaku RKS (Republika Kosovo), što Beograd odbija, želeći time dokazati suverenitet i teritorijalni integritet.

Kosovski Srbi su, u znak prosvjeda, napustili institucije vlasti, vladu i parlament, policiju i lokalne uprave. Na isteku godine situacija je eskalirala odlukom Prištine da raspiše lokalne izbore koje Srbi sa sjevera ne žele i najavljuju bojkot. Izbori su, po preporuci SAD-a, odgođeni za travanj.

Uhićenje dvojice bivših srpskih policajaca, optuženih za nerede u lokalnim izbornim povjerenstvima, izazvalo je lokalne Srbe da blokiraju ceste i napetosti dovelo na rub sukoba. SAD i EU angažirale su shuttle diplomaciju da smanje tenzije, dovedu strane za stol i potaknu ozbiljnije razgovore.

Beograd ustrajava na tome da je EU jamac za provođenje Briselskog sporazuma iz 2013. kojim se Priština obvezala na formiranje Zajednice srpskih općina, a na toj obvezi u novom valu diplomatskih pregovora inzistira i SAD, nastojeći omekšati Vučića u postizanju trajnog rješenja.

Srbija je u međuvremenu od KFOR-a zatražila da, sukladno Rezoluciji 1244 VS UN-a, omogući povratak do 1.000 pripadnika snaga sigurnosti na Kosovo, čemu se protivi Washington, a i sam Beograd to ne očekuje.

Kriza će se, po svemu sudeći, prenijeti i u 2023. Na stolu ostaje francusko-njemački prijedlog za rješavanje kosovskog pitanja kojeg se u Europi naziva „jednim od najozbiljnijih“ u proteklom desetljeću pregovora na najvišoj razini.

Prema dosadašnjim uvidima, Scholz i Macron žele "punu normalizaciju odnosa Srbije i Kosova". To se tumači kao želja za međusobnim priznanjem, možda ne formalno, ali da Srbija prihvati realnost neovisnosti Kosova.

Vučićev novi mandat i stari način vladanja

Na općim izborima u travnju u srbijanski parlament vratila se oporba, nakon bojkota prethodnih izbora i uz posredovanje EU-a u pregovorima s vladajućima o izbornim uvjetima.

To je donekle narušilo znatnu većinu Vučićevih naprednjaka (SNS), ali je on i dalje ostao dominantna figura na političkoj sceni. Vučić je i na predsjedničkim izborima osvojio uvjerljivu pobjedu s 58,65 posto, dok je oporbeni Zdravko Ponoš dobio tek 18,25 posto.

Parlament je ostao pod kontrolom naprednjaka, ali se SNS-u uz ustupke koalicijskim partnerima smanjila dominantna većina. Vladu i dalje vodi Ana Brnabić, a u nju je ušao i predstavnik hrvatske zajednice Tomislav Žigmanov. Preuzimajući resor za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, poručio je da suradnja Zagreba i Beograda „ne bi smjela imati alternativu“.

Vučić je s drugim mandatom, koliko ih Ustav dopušta, samo nastavio dominaciju u politici zemlje, potvrdivši ocjene analitičara da je „sva vlast tamo gdje je Vučić“, iako mu Ustav daje više protokolarnu ulogu.

Ocjene su također da Vučić, u traganju za trajnim rješenjem krize s Kosovom i u kontekstu međunarodnih odnosa, ponajprije u pogledu na Rusiju, ima sve manje manevarskog prostora, unatoč njegovoj samouvjerenosti. 

Ekonomija, energetika, inflacija

Srbija je počela godinu s posljedicama kolapsa koji je trećinu elektroenergetskog sustava izbacio iz pogona, a vladu prisilio na izvanredne mjere i skup uvoz struje.

Povoljnim aranžmanom osigurala je znatno povoljnije cijene ruskog plina, a sporazumom s Mađarskom uspjela osigurati dodatne rezerve. Vrh države tvrdi da gospodarstvo i kućanstva neće imati problema s opskrbom plinom tijekom zime, a ne očekuju se ni restrikcije struje.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je projekciju iz svibnja da će gospodarstvo Srbije porasti ove godine 3,3 posto, ali je umanjila prognozu rasta u 2023. s četiri na 3,2 posto. Službene procjene su da će zemlja do kraja ove godine premašiti 4,1 milijardu izravnih inozemnih investicija.

Prosječna plaća u Srbiji na isteku godine je oko 640 eura, uz procjene da bi iduće mogla dostići 730 eura, no građani po padu kupovne moći i te kako osjećaju posljedice inflacije s kojom se suočava cijela Europa.

Godišnja stopa inflacije, po službenim podacima iz studenoga je 15,1 posto, a mjesečna je na razini jedan posto.

Regionalna suradnja i političke iskre

Srbija je s Albanijom i Sjevernom Makedonijom nastavila snažiti regionalnu inicijativu Otvoreni Balkan, nastojeći privući i druge zapadnobalkanske zemlje.

No, zasad su, više kao promatrači nego li kao pridruženi članovi te inicijative, na samitima sudjelovale samo Crna Gora i BiH, suočene s unutarnjopolitičkim nesuglasjem oko konkretiziranja suradnje uspostavljanjem slobode protoka robe, ljudi i kapitala.

U studenom je Srbija s Mađarskom i Austrijom i trilateralno postigla sporazum o jačanju suradnje na planu migracija i zaštite granica. Dogovoren je „veći broj policajaca na granici sa Sjevernom Makedonijom“ kako bi se umanjio priliv migranata koji se dalje kroz Srbiju kreću ka granicama EU-a. Srbija je ukinula bezvizni režim s nekoliko država, poput Tunisa i Burundija, iz kojih je u posljednje vrijeme primjetan dolazak većeg broja migranata.

Bilateralni odnosi s Hrvatskom, poglavito zbog čestih prijepora na dnevnopolitičkoj razini, ne pokazuju bitan napredak. Novo zaoštravanje odnosa pratilo je ovogodišnje obilježavanje obljetnice Oluje te odluka Zagreba da predsjedniku Aleksandru Vučiću ne dopusti privatni posjet memorijalnom centru Jasenovac mimo uobičajenih procedura i protokola.

Hrvatska vlada odgovorila je da posjet srbijanskog predsjednika ne može biti privatan jer je to "stvar koja ima svoje političke implikacije" i da će do njega doći kada bude trenutak za to.