SOA o protjerivanju ruskih diplomata, padu letjelice te sprječavanju paravojnih postrojbi u Hrvatskoj

Osamnaest ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja ruskog Veleposlanstva u Zagrebu u travnju 2022. protjerano je iz Hrvatske jer se veći dio njih bavio ilegalnim obavještajnim radom u našoj zemlji, stoji u javnom izvješću o radu Sigurnosno-obavještajne agencije u 2022. godini.

Razlozi protjerivanja diplomata 

Ovo je prva službena informacija o razlozima protjerivanja ruskih diplomata iz Hrvatske, prenosi Jutarnji.hr. 

Ministarstvo vanjskih poslova tad je samo kratko izvijestilo da je Hrvatska ruskom veleposlaniku Hrvatskoj uručila notu o smanjenju broja diplomatskog i administrativno-tehničkog osoblja ruskog veleposlanstva u Zagrebu.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova tad je taj čin proglasilo neprijateljskim i manifestacijom militantne rusofobije. Mjesec dana kasnije Rusija je protjerala petero zaposlenika hrvatskog veleposlanstva u Moskvi.

Pročitajte još

Rusija protjeruje hrvatske diplomate

U najnovijem izvještaju SOA-e za prošlu godinu u rubrici "Strano obavještajno i informacijsko djelovanje prisutno je, iako nije uvijek vidljivo" navodi se kako je strano obavještajno djelovanje usmjereno prema prikupljanju podataka o sigurnosnim, političkim i gospodarskim procesima u Republici Hrvatskoj, posebice onima koji su vezani uz međusobna otvorena pitanja i hrvatsku politiku prema državama Zapadnog Balkana.

Iako se izrijekom ne spominje, iz rečenice da je "Hrvatska predmet obavještajnog djelovanja država koje NATO i EU smatraju sigurnosnim izazovom i prijetnjom" jasno je da je Rusija jedna od tih država koja provodi intenzivno obavještajno djelovanje u Hrvatskoj.

Letjelica predmet istrage 

U izvješću se ruske obavještajne službe optužuje da stoje iza većine otkrivenih državno sponzoriranih kibernetičkih napada na hrvatske institucije tijekom prošle godine. Napadi su pojačani početkom ruske agresije na Ukrajinu, a tijekom 2022. otkriveno je 19 takvih napada - pet više nego godinu dana ranije.

Primarni ciljevi napada bili su Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo obrane. U izvješću se na nekoliko stranica govori o globalnim posljedicama napada Rusije na Ukrajinu, a tek su tri rečenice posvećene padu bespilotne letjelice Tupoljev TU-141 pokraj Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu.

Pročitajte još

NATO: Pratili smo letjelicu koja je pala na Zagreb

Tvrdi se kako su okolnosti i namjere upućivanja letjelice, kao i lokacija lansiranja i dalje predmet istrage.

U poglavlju u kojem se obrađuje djelovanje ekstremista u Hrvatskoj, SOA tvrdi kako "u hrvatskom društvu ekstremizam ni po jednoj osnovi nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti. Ekstremne skupine u RH, po bilo kojoj ideološkoj osnovi, imaju vrlo mali broj sljedbenika. Ipak, ne može se isključiti mogućnost pojedinačnih incidenata i nasilja od strane (samo)radikaliziranih pojedinaca".

Paravojna organizacija? 

U tom kontekstu navodi se da je u proteklom razdoblju SOA detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka RH.

"Iako se radi o malom broju sljedbenika bez mobilizacijskog potencijala i mogućnosti za pridobivanje šire potpore u javnosti, njihovi ekstremistički stavovi i namjere, posebice u slučajevima osoba sa psihičkim poremećajima, predstavljaju sigurnosni rizik".

U izvješću se na spominje, ali je jasno kako se ovdje misli na Marka Franciskovića i njegove sljedbenike koji su organizirali nekoliko prosvjednih skupova širom Hrvatske. Prilikom prosvjeda na Trgu žrtava fašizma policija je uhitila jednog od Franciskovićevog sljedbenika s molotovljevim koktelima i improviziranim hladnim oružjem.

Što se pak tiče velikosrpskog ekstremizma, prijetnja od njega u Hrvatskoj ocjenjuje se niskom jer ima mali broj simpatizera te nisu povezani s ekstremističkim velikosrpskim i četničkim organizacijama u Srbiji.

Kriminalne skupine 

Po pitanju organiziranog kriminala na jugoistoku Europe i dalje prednjače "srbijansko- crnogorske" kriminalne skupine koje se ponajviše bave krijumčarenjem i trgovinom narkotika, navodi se u dokumentu.

Pročitajte još

Dron koji je pao u Zagrebu bio je dorađivan i nosio je bombu

Kriminalne skupine i pojedinci u Hrvatskoj pak i dalje surađuju s pripadnicima regionalnih kriminalnih skupina čijim članovima pomažu u skrivanju na teritoriju Hrvatske od tijela kaznenog progona i osvete konkurencije.

U izvješću je jedno poglavlje posvećeno i džihadističkom terorizmu za koji se tvrdi da je i dalje prijetnja europskoj sigurnosti. Tvrdi se kako u Hrvatskoj nema uporišta terorističkih organizacija, a prijetnja od međunarodnih terorističkih organizacija za našu zemlju i dalje se procjenjuje niskom.

No ne isključuje se mogućnost "da (samo)radikalizirani pojedinci (tzv. vukovi samotnjaci), inspirirani terorističkom propagandom, izvrše teroristički napad. Pri tome su posebno rizične psihički nestabilne osobe".

Nekoliko hrvatskih državljana (većinom s dvojnim državljanstvom) koje su otišle u redove ISIL-a i dalje se nalaze u kampovima u Siriji gdje su smješteni članovi obitelji boraca ISIL-a.

Prema svemu sudeći, tamo se nalazi i Zagrepčanka Dora Bilić koja se još 2011. pridružila toj terorističkoj organizaciji. Obavještajna agencija prijetnju europskoj sigurnosti smatra osobe osuđene za terorizam, od kojih je dio već odslužio zatvorsku kaznu, a više od 200 osuđenika za djela povezana s džihadističkim terorizmom tijekom ove godine izlazi iz zatvora u državama Zapadne Europe.