Slabi izgledi za kompromis Bidena i Putina o Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin pokušat će prevladati veliko uzajamno nepovjerenje na virtualnom sastanku u utorak nad koji se, po mišljenju SAD-a, nadvija prijetnja moguće ruske invazije na Ukrajinu.
Kremlj je za odnose dviju država uoči tog sastanka rekao da su "u žalosnom stanju".
Washington optužuje Rusiju da gomila vojne snage kod granice s Ukrajinom kako bi je zastrašila, sugerirajući da bi mogla ponoviti scenarij iz 2014. kada je anektirala Krim. Upozorava da je Zapad, ako to učini, spreman odgovoriti strogim sankcijama.
Kremlj opovrgava da priprema invaziju i tvrdi da premješta snage po svojem teritoriju u isključivo obrambene svrhe.
Protivljenje Moskve
Moskva se protivi primanju Ukrajine u NATO i upozorava da je potencijalno razmještanje NATO-ovih projektila u Ukrajini "crvena linija" koju neće dopustiti.
Putin traži pravno obvezujuća sigurnosna jamstva da se NATO više neće širiti na istok niti razmještati svoje oružje blizu ruskog teritorija.
Washington na to odgovara da nijedna zemlja neće staviti veto na primanje Ukrajine u NATO-a. No od Kijeva se prije toga očekuje da provede reforme i suzbije korupciju.
"Ne prihvaćam ničije crvene linije", rekao je Biden u petak.
Andrej Kortunov, predsjednik Ruskog vijeća za međunarodne poslove koje je blisko ministarstvu vanjskih poslova, rekao je da nije vjerojatno da će dvije strane pomiriti stajališta.
"Jedino oko čega se vjerojatno mogu dogovoriti, bude li to dobar razgovor, jest da bi svi koji su ondje izravno ili neizravno upleteni trebali pokazati suzdržanost i predanost deeskalaciji. Ali inače ne vidim kako bi Biden mogao obećati Putinu da se NATO neće širiti na istok".
Washington želi spriječiti krizu
Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost rekao je da Washington želi spriječiti krizu i negativnu eskalaciju u širim odnosima putem diplomacije i deeskalacije.
Neki ruski i američki analitičari smatraju da bi se dvojica čelnika mogli dogovoriti da se pokrene pregovore o deeskalaciji, a i Kremlj je jasno dao do znanja da želi novi samit iduće godine.
Premda američki dužnosnici govore da ne znaju kakve Putin ima namjere u vezi Ukrajine, jedan dužnosnik Bidenove administracije rekao je da SAD vjeruje da je jedna opcija koju razmatra vojna ofenziva već početkom 2022. sa 175.000 vojnika, oklopnim vozilima i topništvom.
SAD procjenjuje da je polovica tih snaga već u blizini ukrajinske granice, šrenosi Hina.
SAD je prošli tjedan ponudio da će posredovati između Rusije i Ukrajine o prekidu sedmogodišnjeg rata na istoku te zemlje na osnovi sporazuma iz Minska. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva načelno nema ništa protiv toga.
No Vladimir Frolov, vanjskopolitički analitičar i bivši ruski diplomat u SAD-u, rekao je da bi uvlačenje Washingtona u taj proces izgledalo kao poraz za Moskvu. Ne vjeruje ni da bi Putin pristao na nejasno obećanje pregovora o budućoj sigurnosnoj arhitekturi Europe.
"Zatraživši pravno obvezujuća jamstva, Moskva je suzila manevarski prostor svojoj diplomaciji, što vam na neki način govori da se zapravo ne kladi da će diplomacija uspjeti", rekao je.
