Sjedište njemačke moći danas je grad zombija, sve je puno narkomana i prostitutki
Frankfurt na Majni godinama nosi nezavidnu titulu najopasnijeg grada u Njemačkoj. Žarište je to kriminala i dom tisućama ovisnika o drogama i prostitutki koje oglašavaju svoj zanat iz izloga bordela. Istodobno, grad je to koji se često naziva europskim Manhattanom, zbog visokih nebodera i velikog broja milijunaša koji svakog dana u skupim odijelima odlaze na posao u financijsku četvrt, gdje su se smjestile velike njemačke banke i Europska središnja banka.
Najgori slom u Njemačkoj
Ipak, više nego zbog financijaša i ekonomista Frankfurt pozornost javnosti privlači zbog "zombija", ovisnika o narkoticima koji ulicama tumaraju praznog pogleda. Smješteni su uglavnom u blizini glavnog željezničkog kolodvora, u četvrti Bahnhofsviertel, koja se uoči nedavnog Europskog nogometnog prvenstva reklamirala kao "posebno privlačan izbor" za nogometne fanove, piše Jutarnji.hr.
Britanski su mediji zatim požurili upozoriti svoje navijače da se klone tog kvarta, nazivajući ga "najgorim slamom u Njemačkoj". Policija je u 2022. godini zabilježila 109.047 kaznenih djela samo u Frankfurtu, što je 14.363 na 100.000 stanovnika. To je značajan porast od gotovo 14 posto u odnosu na godinu ranije.
Gradske vlasti priznaju da problem postoji, ali dodaju da ne mogu zabraniti ljudima da borave blizu željezničkog kolodvora jer je to javni prostor. No to nije velika utjeha za poduzetnike koji zbog porasta kriminala gube zaposlenike i klijente. Jedan od njih je Dennis Thomas, vlasnik nekretninske tvrtke J.C. Junior‘sche Liegenschaftsverwaltung. On je za Bloomberg ispričao da mu je danas teško naći stanare koji bi unajmili uredske prostore u zgradama u Bahnhofsviertelu. "Stvari su se jako pogoršale posljednjih godina. Imali smo ponekad i po 30 do 40 ljudi koji su dilali i konzumirali drogu ispred ulaza u zgrade. Bilo je nekoliko stanara koji su nas napustili zbog pogoršane situacije. Žene su se posebno osjećale nelagodno dolazeći na posao", kazao je Thomas. Od 2019. cijene stanova u Bahnhofsviertelu porasle su samo oko pet posto u usporedbi s porastom od 11,4 posto u cijelom gradu, prema podacima tvrtke Immobilienscout GmbH.
No nije oduvijek bilo tako. Prije pet godina gradske su vlasti pokušale oživiti Bahnhofsviertel ulaganjem u obnovu starih zgrada, šik restorane i hipsterske barove, koji su privukli turiste i bankare. Ali zatim je došla pandemija koronavirusa i sve su njihove investicije pale u vodu.
Porast kriminala
Dok su se ljudi zatvorili u kuće, beskućnici su ostali na ulicama, kriminal je porastao i stari problemi su ponovo izašli na vidjelo. Grad troši oko 13,5 milijuna eura na pružanje usluga ustanovama koje se bave ovisnicima o drogama, a uoči nogometnog prvenstva se bacio i na intenzivno uklanjanje dilera s ulica i postavljanje zona bez oružja. "To je stoljetni projekt", priznaje za Bloomberg Annette Rinn, gradska vijećnica za red, sigurnost i zaštitu od požara.
Nakon pritiska zbog porasta broja infekcija HIV-a povezanih s drogom 1980-ih, Frankfurt je usvojio pragmatičnu politiku za suzbijanje zlouporabe droga, uključujući kontroliranu distribuciju heroina najtežim slučajevima, uspostavu centara sa sterilnim iglama i metadonske terapije. To je ubrzo dovelo do smanjenja smrtnih slučajeva povezanih s drogom, sa 147 u 1991. na oko 20 do 30 godišnje, i od tada je ostalo na toj razini.
Korištenje crkacka
Nova sintetička droga, poput crack kokaina, u međuvremenu je postala jača i, za razliku od heroina, dovodi do agresivnijeg ponašanja, a ovisnost se teže liječi. Broj frankfurtskih ovisnika o narkoticima ostao je na oko 3300 posljednjih godina, ali su postali uočljiviji javnosti zbog "ekstremne dinamike upotrebe cracka", rekao je Artur Schroers, voditelj frankfurtskog Odjela za suzbijanje zlouporabe droge. "Pomoć koja je godinama jako dobro funkcionirala kod ovisnika o heroinu treba se prilagoditi dinamici korištenja cracka", kaže Schroers.
Humani pristup liječenja ovisnosti privlači ovisnike iz cijele zemlje te gradski čelnici lobiraju kod svojih kolega da usvoje slične politike da bi ublažili pritisak u Frankfurtu. Priljev korisnika narkotika donosi kriminal, s kaznenim djelima zlouporabe opojnih droga su lani skočili za 26 posto. Iako je jedan od najmanjih kvartova, u Bahnhofsviertelu je također zabilježena polovina svih pljački u gradu.
"Osnovni problem je ogromna količina ilegalnih droga na našim ulicama. Socijalni sektor ne može i ne smije biti instrumentaliziran za ispravljanje pogrešaka regulatorne politike. Borite se protiv narkokartela, a ne protiv ovisnika", zaključila je Elke Voitl, gradska vijećnica za zdravstvo i socijalna pitanja.
Bonus video:
