Ruski dronovi zabijali su se u skladišta tvrtke u američkom vlasništvu jedan za drugim. Svaki je svoj dolazak najavio jezivim zavijanjem, a potom su uslijedile eksplozije koje su razdirale golemi žitni terminal u južnoj Ukrajini i osvjetljavale noćno nebo. Sedam dronova u tri minute. Meta je, prema snimci napada iz sredine travnja koju je zabilježio jedan vozač kamiona, bio američki poljoprivredni div Cargill.
"Ovo je ludost", ponavlja vozač na snimci koju je nabavio i verificirao The New York Times. Taj je napad samo jedan u nizu ruskih udara na velike američke kompanije koji traju od prošlog ljeta, a mete su bili i pogoni povezani s Coca-Colom, Boeingom, proizvođačem grickalica Mondelez i duhanskim divom Philip Morrisom.
Korporacije su uglavnom izbjegavale javno govoriti o tim napadima, pazeći da ne prestraše ulagače i osiguravatelje. Iako je Ukrajina otkrila nekoliko napada na američku imovinu, o udarima na Cargill i Coca-Colu do sada se nije izvještavalo, piše The New York Times.
Ruski motivi za gađanje američkih tvrtki nisu sasvim jasni. Neki ukrajinski poduzetnici kažu da su napadi dio šire kampanje usmjerene na sve vrste imovine, bez obzira na nacionalnost vlasnika, s ciljem gušenja gospodarstva. Drugi vide konkretniji cilj: odvraćanje američkih ulaganja upravo u trenutku kada Kijev pokušava produbiti poslovne veze s Bijelom kućom koja inzistira na sklapanju poslova.
Tvrtke su potiho izrazile zabrinutost američkim dužnosnicima zbog, kako kažu, namjerne i sve jače kampanje protiv američkih poslovnih interesa u Ukrajini. Bijela kuća je, unatoč obećanju da će braniti američke komercijalne interese u inozemstvu, ostala suzdržana.
Trumpova administracija nije osudila nijedan od napada koje je Ukrajina ove godine javno objavila. Nakon što su američki diplomati u Kijevu te ukrajinski poslovni krugovi i dužnosnici upozorili na napade, administracija je ponudila odgovor koji se svodio na tek puko primanje na znanje, tvrde tri osobe upoznate s tim razgovorima koje je citirao The New York Times.
Istovremeno, Washington je poručio Kijevu da se suzdrži od napada na ruski naftni terminal na Crnom moru preko kojeg se izvozi nafta iz kazaških polja u kojima američke tvrtke imaju udjele. Te je informacije potvrdila ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olga Stefanišina.
Ovakav kontrast potaknuo je optužbe o dvostrukim mjerilima Trumpove administracije u vođenju rata. To se nadovezuje na višekratne pritiske predsjednika Trumpa na Ukrajinu da prihvati nepovoljne uvjete za okončanje rata, dok se istovremeno žmiri na odbijanje Moskve da učini bilo kakve ustupke.
Glasnogovornik State Departmenta izjavio je da je Washington "pozvao obje strane da se suzdrže od gađanja američkih poslovnih interesa".
Glasnogovornica Bijele kuće nije odgovorila na konkretna pitanja, poručivši samo da Trump i njegov tim "jako naporno rade na okončanju rata između Rusije i Ukrajine".
U veljači su predstavnici nekoliko američkih tvrtki, uključujući Coca-Colu, Cargill i Bunge, razgovarali s dvostranačkom skupinom američkih senatora koji su posjetili Ukrajinu. "Slušajući nekoliko njih, rekli su kako vjeruju da ih se namjerno gađa", izjavila je u telefonskom intervjuu senatorica Jeanne Shaheen, najviše pozicionirana demokratkinja u Odboru za vanjske poslove.
Andy Hunder, šef Američke gospodarske komore u Ukrajini, kaže da Rusi "šalju te rakete i dronove u nadi da će zaustaviti dolazak američkog biznisa u Ukrajinu". Prisutnost američkih tvrtki u zemlji je skromna, oko 120 poduzeća, ali tu su veliki brendovi poput McDonald'sa i Coca-Cole, kao i svi glavni američki trgovci žitom.
Mnoge su tvrtke pretrpjele gubitke još u prvim tjednima invazije 2022. godine. U mjestu Velika Dimerka ruski su vojnici tada opljačkali punionicu u djelomičnom vlasništvu Coca-Cole, kradući, između ostalog, boce viskija Jack Daniel's. Nakon što su vojnici viđeni kako pijani slave na ulicama, mještani su se šalili da je upravo viski pomogao zaustaviti rusko napredovanje.
Nakon što su ruske trupe potisnute, punionica je nastavila s radom u svibnju 2022. Sljedeće tri godine radila je bez incidenata, kao i većina američkih firmi. "Ne sjećam se da je Rusija specifično ciljala američke tvrtke prije 2025. godine", rekao je Jim O’Brien, koji je do siječnja ove godine služio kao pomoćnik državnog tajnika za europska pitanja.
Sve se promijenilo prošlog ljeta. Sredinom lipnja oštećen je Boeingov pogon u Kijevu. Dva mjeseca kasnije, ruski krstareći projektili pogodili su tvornicu Flex Ltd., američkog proizvođača elektronike u zapadnoj Ukrajini, stotinama kilometara od fronte. Trump je tada novinarima rekao da "nije sretan" zbog napada, ali Rusija nije prestala.
Možda najsimboličniji napad bio je onaj na punionicu Coca-Cole. Tvornicu okruženu poljima teško je promašiti; dva vodotornja na ulazu obojena su u crveno s prepoznatljivim bijelim logotipom. Krajem prošle godine ruski dron pogodio je pogon, a nekoliko mjeseci kasnije ukrajinska obrana srušila je još jedan dok se približavao tvornici. Treći je pogodio obližnju solarnu elektranu. Za gradonačelnika Velike Dimerke nema sumnje: "Ciljali su baš Coca-Colu."
Ulaskom u 2026. godinu napadi su se intenzivirali. U samo četiri tjedna pogođeni su pogoni tvrtki Bunge, Philip Morris i Mondelez. Nekoliko ukrajinskih poduzetnika primijetilo je da su udari postali učestaliji upravo kada je Ukrajina prošle godine počela produbljivati ekonomske veze sa SAD-om.
Prošlog proljeća Kijev i Washington potpisali su sporazum koji SAD-u daje povlašteni pristup ulaganjima u ukrajinski energetski sektor. U siječnju je ukrajinska vlada dodijelila ugovor za iskopavanje litija tvrtki u vlasništvu Trumpovog prijatelja milijardera i tvrtki u djelomičnom vlasništvu američke vlade. Udari bi trebali potkopati taj pristup tako da "američke tvornice, skladišta i uredi izgledaju kao neprihvatljiv rizik", pojašnjavaju stručnjaci za The New York Times.
Javno alarmiranje o tim napadima pokazalo se osjetljivim pitanjem. Neke tvrtke odbijaju priznati da su napadnute jer se boje panike među dioničarima. Neke i dalje posluju u Rusiji unatoč ratu, što dodatno komplicira sliku. Ukrajina pak ne želi previše isticati te udare kako ne bi pojačala imidž zemlje kao rizičnog mjesta za poslovanje.
Senatorica Shaheen potpisala je rezoluciju kojom se osuđuje "specifično ciljanje američkih tvrtki", ali ističe da je odgovor Trumpove administracije bio – ništa. "Samo šutnja", kaže senatorica. Washington nije javno reagirao na udare na Bunge, Mondelez i Philip Morris.
Oleksandr Romanišin, bivši zamjenik ukrajinskog ministra gospodarstva, kaže da je američki odgovor važan i za sam SAD. Ili će Washington poslati jasan signal da će američke tvrtke biti zaštićene, ili će tiho prihvatiti presedan koji će drugi autoritarni režimi pažljivo proučiti: da možete nekažnjeno napadati tvrtke povezane sa SAD-om, prenosi Index.