Rusija protjeruje crnogorskog diplomata
Rusija je u četvrtak proglasila crnogorskog diplomata nepoželjnom osobom, kao odgovor na raniju odluke vlade Crne Gore da protjera ruskog diplomata.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je veleposlanika Crne Gore u Moskvi Milorada Šćepanovića i uručilo mu notu o proglašenju njegova suradnika u Moskvi nepoželjnom osobom, prenijeli su mediji u Podgorici, prenosi Hina.
To je odgovor na protjerivanje ruskog diplomata iz Crne Gore, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva.
Crna Gora je početkom ožujka proglasila ruskog diplomata Viktora Antipinaa “personom non grata”, nakon što je ocijenila da su njegove aktivnosti u suprotnosti s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
Inače, crnogorski mediji ranije su izvijestili da se Antipin prije dva tjedna tajno sastajao s predsjedavajućim skupštine Crne Gore Strahinjom Bulajićem, članom prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta (DF), u jednom kafiću u Danilovgradu, desetak kilometara udaljenom od Podgorice, piše Index.hr.
Tu informaciju potvrdio je i sam Bulajić i u reakciji na medijske navode priopćio da mu kao predsjedavajućem parlamenta pripadaju susreti s diplomatima koji službuju u Podgorici, pa tako i s ruskima.
Strahinja Bulajić, visokopozicionirani dužnosnik prosrpskog i proruskog DF-a, preuzeo je vođenje crnogorskog parlamenta nakon što je početkom veljače smijenjen dotadašnji predsjednik skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.
Preuzimanjem predsjedavanja Bulajić je dobio nadležnosti zakazivanja sjednica crnogorskog parlamenta pa je on taj koji bi trebao zakazati sjednicu na kojoj bi se birala nova crnogorska vlada.
Međutim, Bulajić je priopćio da ne kani uskoro zakazati tu sjednicu, nego planira iskoristiti zakonske procedure i prolongirati sjednicu do početka ljeta. Tako bi vlada Zdravka Krivokapića, koja je smijenjena početkom veljače, ostala u tehničkom mandatu još nekoliko mjeseci.
Abazović je dobio mandat za sastav nove vlade
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović nedavno je mandat za sastav nove vlade dao Dritanu Abazoviću iz Ujedinjene reformske akcije, koji je tijekom konzultacija priopćio da ima većinu od 41 zastupnika za izbor nove vlada.
Abazović je ranije najavio formiranje manjinske vlade u koju bi ušle manjinske partije, no njezino potvrđivanje neće biti moguće do ljeta ako Bulajić nastavi odbijati zakazati sjednicu parlamenta.
Vlada Zdravka Krivokapića, prva bez Đukanovićevog DPS-a u novijoj povijesti zemlje, formirana je krajem prosinca 2020. godine i u njezinom sastavu su bili stručnjaci. Na njezin sastav veliki utjecaj imala je Srpska pravoslavna crkva pa je prvi korak nove vlade bila prilagodba zakona o slobodi vjeroispovijesti zahtjevima SPC-a.
Rusko miješanje i pokušaj državnog udara 2016. godine
U listopadu 2016. godine, kako je to utvrđeno u sudskom procesu, Rusija je uz pomoć čelnika prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta pokušala u Crnoj Gori državni udar i likvidaciju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Za pokušaj prevrata nakon jednogodišnjeg suđenja na zatvorske kazne osuđena su dvojica ruskih obavještajaca te čelnici DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević.
Nakon što se u Crnoj Gori 2020. godine promijenila vlast, a Đukanović nakon tri desetljeća poražen na izborima, ta presuda je ukinuta i vraćena na ponovno odlučivanje, te su iz pritvora pušteni svi optuženi.
