Rusija nastavlja s ofanzivom, tvrde da je Ukrajina kriva jer nije došlo do pregovora

Ruske snage počele su u subotu napredovati u Ukrajini nakon što je predsjednik Vladimir Putin dan prije odredio stanku u ofenzivi očekujući pregovore s Kijevom koji se nisu dogodili, objavio je Kremlj, prenosi Hina.

Kremlj je optužio Ukrajinu da je odgovorna što do pregovora nije došlo jer ih je odbila.

''Uzvratne mjere na sankcije Rusiji''

"Jučer tijekom dana (petak), očekujući pregovore, ruski predsjednik naredio je zaustavljanje napretka većine (ruskih) snaga", rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

"S obzirom na to da je ukrajinska strana odbila pregovore, danas se nastavilo napredovanje ruskih snaga", dodao je.

On je također rekao da je Rusija očekivala sankcije Zapada kao odgovor na invaziju te da se poduzimaju mjere kako bi se smanjio na najmanju moguću mjeru njihov utjecaj na ekonomiju. Potom će se dogovoriti "uzvratne mjere", dodao je.

Rusija je u petak objavila da je predložila pregovore u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, zemlje saveznice Moskve.

Washington je ocijenio da se ruska ponuda ne može smatrati vjerodostojnom, navodi Hina.

Zemlje šalju vojnu pomoć Ukrajini

Brojne države najavile su u subotu slanje vojne pomoći Ukrajini koja se bori protiv ruske invazije čije se snage približavaju i ukrajinskoj prijestolnici, a Njemačka se našla pod kritikom Kijeva jer se odlučila samo za slanje pet tisuća kaciga, javljaju agencije.

Britanija je u subotu obećala nastaviti sa slanjem oružja ukrajinskoj vojsci.

Ministar oružanih snaga James Heappey rekao je da ruske snage nisu postigle napredak kojem su se vjerojatno nadale, jer su glavne oklopne kolone još uvijek udaljene od glavnog grada.

Upozorio je da se branitelji suočavaju s “danima, tjednima, mjesecima” snažnih napada dok ruski predsjednik Vladimir Putin želi srušiti ukrajinsku vladu.

Rekao je da će sukob u Ukrajini biti “brutalan” i da ćemo “vidjeti neke užasne stvari na našim televizijskim ekranima”.

Slovačka je odlučila poslati topničko streljivo i gorivo u vrijednosti ukupno 11 milijuna eura Ukrajini, objavio je u subotu ministar obrane Jaroslav Nad.

On je rekao da pošiljka uključuje 12.000 metaka streljiva kalibra 120 milimetara, 10 milijuna litara dizelskog goriva i 2,4 milijuna litara goriva za zrakoplove.

Oružje i streljivo

Nizozemska i Češka ranije u subotu najavile su pomoć Ukrajini u oružju i streljivu, objavile su vlade dviju država.

Nizozemska će što prije poslati Ukrajini 200 protuzračnih raketa, a zbog pogoršanja sigurnosne situacije svoje će osoblje u veleposlanstvu u Lvivu prebaciti preko granice u poljski grad Jaroslaw.

Na zahtjev Kijeva, Nizozemska će poslati rakete tipe Stinger.

Češka vlada odobrila je u subotu slanje oružja i streljiva u Ukrajinu u vrijednosti 8,57 milijuna eura.

Prema ministarstvu obrane, to uključuje strojnice, jurišne puške i drugo lako oružje.

“Tu nije kraj našoj pomoći”, tvitalo je češko ministarstvo obrane.

Predsjednik Joe Biden naložio je američkom State Departmentu da u petak oslobodi 350 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini dok se brani od ruske invazija.

Slovenska vlada također je u subotu na izvanrednoj sjednici donijela odluku o “pomoći Ukrajini” u vojnoj opremi.

“Ukrajini ćemo ovih dana namijeniti kacige, puške i streljivo. Želimo da se Kijev može obraniti”, kazao je u razgovoru za televizijsku postaju POP-TV slovenski ministar obrane Matej Tonin.

“Ukrajina u ovim ključnim i teškim trenucima mora izdržati pritisak Rusije. Kad bi Ukrajina bila poražena, to bi značilo novi hladni rat, rat u kojemu bi Europa platila visoku cijenu”, naveo je Tonin u poruci na Twitteru.

Njemačka vlada poslala je u petak pet tisuća zaštitnih kaciga koji je još prošli mjesec obećala ukrajinskoj vojsci, i to je zasad jedina pomoć na koju se njemačka vlada obvezala, javila je u subotu agencija dpa.

Slanje oružja zasad nije na dnevnom redu u Berlinu, budući da je politika vlade da ne šalje oružje u ratne zone, pojašnjava agencija.

Popis zahtjeva za vojnom opremom koji je poslalo ukrajinsko veleposlanstvo već je tjednima na razmatranju.

Kacige su bile na popisu, a njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht nazvala je pošiljku “vrlo jasnim signalom” da Njemačka stoji uz Ukrajinu.

Međutim, Ukrajina kritizira Njemačku što ne želi poslati oružje kojim bi se branila.

Druge zemlje NATO-a poput SAD-a, Britanije i baltičkih država podupiru Ukrajinu u tom smislu.

Ukrajinski ambasador u Berlinu Andrij Melnik rekao je da kacige ''nisu čak ni utješna nagrada'', navodi Hina.