Rusija i talibani – pregovori i zastrašivanja

Nakon što su talibani preuzeli vlast u Afganistanu, porastao je utjecaj Rusije u regiji. Moskva se želi profilirati organizacijom međunarodne konferencije o Afganistanu i pritom koristi kontakte s talibanima.

Kada predstavnici talibana ovih dana krenu prema Moskvi, bit će to ruta koja im je vrlo dobro poznata. Samo tijekom ove godine rusko Ministarstvo vanjskih poslova ih je ugostilo tri puta – u siječnju, u ožujku i u srpnju. Takozvani „Moskovski format" o situaciji u Afganistanu će biti prva međunarodna konferencija na kojoj će talibani sudjelovati nakon što su preuzeli vlast u Kabulu. Taj skup se održava 20. listopada.

Kontakti s islamistima

Rusija je proteklih godina radila na produbljenju kontakata s islamistima i to se sada Moskvi očito isplaćuje. Ključni trenutak se dogodio 2016. Nakon što je Washington, tada je predsjednik bio Donald Trump, aktivno forsirao kontakte s talibanima, i Rusija nije htjela zaostajati za SAD-om, kaže Andrei Kazancev, stručnjak za Afganistan i docent na Moskovskoj diplomatskoj školi MGIMO. "Osim toga, tada su već bili jasni razmjeri problema s Islamskog državom (IS) u Afganistanu", kaže Kazancev. Na granici prema središnjoj Aziji postojala je „koncentracija terorista", dodaje ovaj stručnjakm, prenosi DW.

Pritom nikoga nije smetala činjenica da su talibani u Rusiji zabranjeni kao teroristička organizacija. „Već i prije toga se dogodio presedan”, kaže Kazancev za DW. Rusija je 2013. primila tadašnjeg egipatskog predsjednika Mohameda Mursija, člana Muslimanske braće – iako je i ta organizacija također zabranjena, dodaje Kazancev.

Rusija se talibanima „gotovo ulizivala", kaže Wolfgang Richter iz berlinske Zaklade znanost i politika (SWP) i napominje kako su politički predstavnici talibana redovito bili pozivani u Moskvu. Ključnu ulogu u tim razgovorima do današnjih dana igra Samir Kabulov, povjerenik ruskog predsjednika za Afganistan. Ovaj 67-godišnji ruski diplomat i bivši ruski veleposlanik u Afganistanu u posljednje je vrijeme stekao ugled „skoro pa odvjetnika talibana na međunarodnoj pozornici”, stoji u jednoj analizi moskovskog Carnegie centra. Kabulov, kako stoji u tom papiru, zbog toga nije stekao simpatije bivše afganistanske vlade, upravo suprotno. „Mi ćemo morati izgraditi odnose s novim vlastodršcima u Afganistanu. Iskreno govoreći, to smo i radili u proteklih osam godina; zato se relativno komforno i suočavamo s tim promjenama u Afganistanu”, kaže Kabulov.

Isporuke oružja?

Može se samo spekulirati o mogućim skrivenim kontaktima. Washington je u više navrata predbacivao Moskvi da isporučuje oružje talibanima. „Rusi su već deset godina prodavali lako i malokalibarsko oružje, oružje koje je ugrožavalo Amerikance”, rekao je u ljeto 2020. tadašnji američki šef diplomacije Mike Pompeo. Moskva je demantirala te navode. „Talibani su doista posjedovali rusko oružje", kaže danas Kazancev. Oni su to oružje mogli doduše nabaviti i u regiji, na primjer u Tadžikistanu, dodaje stručnjak.

Također 2020. u američkim medijima se pojavio još jedan brizantniji prigovor: Rusija je, kako se tvrdilo, talibanima možda nudila i premije za ubijene američke vojnike. Pompeo je na to upozorio i svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova, pisao je list New York Times. Washington je tada javno reagirao ipak nešto decentnije. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da se radi o „lažima”. Nova administracija predsjednika Joea Bidena u proljeće ove godine je priopćila da američke tajne službe autentičnost tih informacija procjenjuju kao „malu do srednje visoku”.

"Sanitarni kordon"?

Rusija je bila bolje pripremljena na preuzimanje vlasti od strane talibana nego Zapad. Rusko veleposlanstvo u Kabulu je jedno od rijetkih inozemnih predstavništava koje nije bilo zatvoreno nakon ulaska talibana u Kabul. No, i Moskva ne žuri s priznavanjem talibana. U Moskvi kažu kako se želi pričekati i vidjeti koliko će "civilizirani” biti novi vlastodršci. Jedna ruska vodeća političarka rekla je kako je pitanje poštivanja prava žena jedan od mogućih preduvjeta za priznavanje talibana.

Moskva trenutno s drugim zemljama regije, prije svih s Kinom i Pakistanom, pokušava koordinirati svoju politiku prema Afganistanu. Glavna pozornost je ipak usmjerena prema bivšim sovjetskim republikama u središnjoj Aziji. Utjecaj Moskve je tamo posljednjih mjeseci porastao. Rusija je s brojnim bivšim sovjetskim republikama povezana u sklopu vojnog saveza ODKB (Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti), a u Tadžikistanu se nalazi najveća ruska vojna baza u inozemstvu.

Vraća li se IS u Siriju?

Nakon promjene vlasti u Kabulu, Moskva je sve aktivnija na terenu, Kremlj je već poslao nekoliko stotina vojnika, tenkova, oklopnih vozila i borbenih zrakoplova na zajedničke vojne vježbe. Paralelno s održavanjem konferencije u Moskvi održat će se još jedna takva vojna vježba – na tadžikistansko-afganistanskoj granici. Osim toga Rusija u Tadžikistan isporučuje i novo oružje, između ostaloga i oklopna vozila za nadzor.

Sve to je dio dugoročne strategije Moskve s ciljem etabliranja vojnog zaštitnog pojasa, svojevrsnog „sanitarnog kordona", kaže Kazancev. Najveća briga Moskve je da bi borci IS-a preko Afganistana mogli prodrijeti na područje središnje Azije, i onda dalje u Rusiju, smatra ovaj stručnjak.

Pritom Moskva jednu stvar redovito i jasno komunicira: Rusija ni u kojem slučaju neće poslati svoje trupe u Afganistan – kao što je to svojedobno učinio Sovjetski Savez. To je predsjednik Vladimir Putin jasno rekao već prije nekoliko godina – kada je NATO na Hindukušu smio koristiti rusku infrastrukturu za opskrbu svojih trupa, podsjeća Kazancev. „Moskva se želi dogovoriti s najjačim igračem u Afganistanu. Prije su to bili Amerikanci, a sada su to talibani”, objašnjava ovaj stručnjak za područje Afganistana. I dodaje: „Ali nitko u Rusiji ne vjeruje u potpunosti talibanima." Sve dok je stanje na Hindukušu nestabilno, Moskva će nastaviti s kombinacijom diplomacije i vojnog zastrašivanja.