Rusi i Kinezi imaju tajni projekt za razvoj najvažnijeg oružja modernog ratovanja

IEMZ Kupol, podružnica ruskog državnog giganta za proizvodnju oružja Almaz-Antej, ključni je akter ovog projekta.

Kupol je, prema dostupnim dokumentima, u Kini razvijao i testirao novi model drona pod nazivom Garpija-3 (G3) uz pomoć lokalnih stručnjaka. Prema izvještaju koji je Kupol ranije ove godine poslao ruskom ministarstvu obrane, projekt je uspješno prošao letna ispitivanja, a tvornica u Kini spremna je za masovnu proizvodnju.

Dron Garpija-3 ima sposobnost preleta do 2000 kilometara i nosivost od 50 kilograma, što ga čini iznimno korisnim oružjem za napade na velikim udaljenostima. Primjerci ovog drona, kao i drugih modela proizvedenih u Kini, već su dostavljeni Kupolu u Rusiji na daljnje testiranje, ponovno uz suradnju kineskih stručnjaka, piše Reuters.

Reakcije međunarodne zajednice

Dokumenti koje je pregledao Reuters pokazuju konkretne dokaze da je Rusija primila prve dronove iz Kine, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost među zapadnim saveznicima. NATO je putem glasnogovornice Farah Dakhlallah istaknuo da je 'kineska vlada odgovorna osigurati da njihove kompanije ne pružaju smrtonosnu pomoć Rusiji'. Nadalje, Dakhlallah je upozorila da Kina 'ne može nastaviti podupirati najveći europski sukob od Drugoga svjetskog rata, a da to ne utječe na njezine interese i reputaciju'.

Velika Britanija također je izrazila zabrinutost zbog ovih izvještaja, pozivajući Kinu da prekine diplomatsku i materijalnu podršku ruskim ratnim naporima. 'Ovi izvještaji potvrđuju sve veći broj dokaza iz otvorenih izvora o tome da kineske tvrtke omogućuju nezakonitu rusku invaziju na Ukrajinu', rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova, prenosi Tportal.

Bijela kuća pak istaknula je da nema dokaza da je kineska vlada svjesna transakcija, ali je dodala da ima odgovornost osigurati to da njezine tvrtke ne pružaju smrtonosno oružje Rusiji.

Kineska pozicija i oprez zbog sankcija

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova opovrglo je bilo kakvu povezanost s tim projektom, naglašavajući da imaju stroge mjere kontrole izvoza bespilotnih letjelica. Ministarstvo je u odgovoru za Reuters reklo da Kina ima jasnu poziciju o neutralnosti u sukobu Rusije i Ukrajine te da međunarodne sankcije ne ograničavaju njene trgovinske odnose s Rusima. Dodatno, Peking je naglasio da nije odgovoran za 'dvostruke standarde naoružavanja' koje primjenjuju druge nacije, aludirajući na zemlje koje opskrbljuju Ukrajinu oružjem.

Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju da bi Kina trebala biti oprezna. Samuel Bendett iz Centra za novu američku sigurnost napominje da bi otvaranje tvornice za proizvodnju bespilotnih letjelica za rusku vojsku moglo izložiti Kinu ozbiljnim sankcijama Zapada. 'Kina bi se morala pažljivo pozicionirati jer bi službeno postojanje tvornice koja proizvodi dronove za Ruse moglo imati ozbiljne posljedice', dodao je Bendett.

Planovi za proširenje proizvodnje

Jedan od ključnih planova koji proizlazi iz novih dokumenata odnosi se na uspostavljanje rusko-kineskog istraživačkog i proizvodnog centra za bespilotne letjelice u posebnoj ekonomskoj zoni Kašgar, u kineskoj provinciji Xinjiang. Dokumenti pokazuju da se planira izgradnja napredne baze koja bi mogla godišnje proizvoditi do 800 dronova, iako vremenski okvir realizacije ovog projekta još nije poznat.

Pored toga, Kupol je najavio daljnji razvoj bespilotnih letjelica. Novi projekt uključuje razvoj napadačkog drona REM 1 s nosivošću od 400 kilograma, a on bi mogao imati slične karakteristike kao američki Reaper. Ovaj napredni UAV trebao bi biti spreman za proizvodnju za osam mjeseci, prema izvještajima Kupola ruskom ministarstvu obrane.

Utjecaj sankcija i povećana proizvodnja dronova

Od početka rata u Ukrajini, i Rusija i Ukrajina ubrzano povećavaju proizvodnju bespilotnih letjelica jer su se pokazale ključnim oružjem u sukobu. Prema riječima Vladimira Putina, Rusija je u 2023. godini primila oko 140.000 dronova, a taj broj planira povećati deset puta do kraja tekuće godine.

S obzirom na ograničenja i sankcije koje trpe zbog invazije na Ukrajinu, suradnja s kineskim kompanijama mogla bi omogućiti Rusima pristup ključnim tehnologijama i komponentama, poput naprednih čipova. David Albright, bivši UN-ov inspektor za oružje, ističe da bi postavljanje proizvodnog pogona u Kini omogućilo Rusiji zaobilaženje zapadnih sankcija i dobivanje potrebne tehnološke stručnosti.

Međutim ostaje pitanje koliko će daleko Peking biti spreman ići u suradnji s Moskvom, s obzirom na međunarodni pritisak i rizik od dodatnih sankcija koje bi mogle ugroziti kineske interese na globalnoj sceni.