Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je pred senatskim Odborom za vanjske poslove da bi pregovori o iranskom nuklearnom programu mogli trajati mjesecima, ali je jasno postavio prvi američki uvjet: Iran mora ponovno otvoriti Hormuški tjesnac.
Rubio je rekao da Teheran najprije mora objaviti da je tjesnac otvoren, da neće naplaćivati prolazak, da će ukloniti mine i da neće pucati na brodove. Dodao je da SAD nije ponudio Iranu ublažavanje sankcija u zamjenu za otvaranje tjesnaca te da bi svako ukidanje sankcija ovisilo o ispunjavanju uvjeta.
"Druga faza je da se moraju obvezati na vrlo konkretne pregovore o rasporedu visokoobogaćenog urana koji je još uvijek zakopan duboko u nekoj planini", rekao je Rubio. "Moraju pristati na pregovore o strogim i dugoročnim ograničenjima i/ili ukidanju aktivnosti obogaćivanja urana u svojoj zemlji."
Rubio je rekao da su to "izrazito tehnička pitanja" i da ih nije moguće riješiti u nekoliko dana.
"To bi zahtijevalo tim stručnjaka koji bi se sastajao tijekom 30, 60 ili 90 dana i razradio detalje, ali oni se moraju obvezati da su spremni to učiniti", rekao je Rubio.
Američki šef diplomacije naznačio je da je Teheran "pristao pregovarati o aspektima svojeg nuklearnog programa", ali nije rekao o kojim je aspektima riječ. Dodao je da pregovori "nisu jamstvo da će na kraju dovesti do sporazuma koji je prihvatljiv Senatu ili američkom narodu".
Rubio je pred senatorima govorio i o novom iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Mojtabi Hameneiju. Rekao je da vjeruje kako je živ i da se "sve više uključuje".
"Mislim da postoje naznake da se na nekoj razini sve više uključuje", rekao je Rubio.
CNN je objavio da američke obavještajne službe procjenjuju kako Hamenei ima ključnu ulogu u oblikovanju ratne strategije zajedno s visokim iranskim dužnosnicima.
Podsjećamo, Hamenei nije viđen u javnosti otkako je teško ozlijeđen u napadu u kojem su na početku rata ubijeni njegov otac i nekoliko najviših iranskih vojnih čelnika. To je potaknulo nagađanja o njegovu zdravstvenom stanju i ulozi u iranskoj strukturi vlasti.
Rubio je na istom saslušanju optužio Iran da pokušava zakočiti diplomatske napore između Izraela i Libanona. Rekao je da se Teheran pokušava ubaciti u taj proces kako bi mogao preuzeti zasluge ako se u budućnosti postigne dogovor.
Izraelski i libanonski dužnosnici ranije su se u Washingtonu sastali na novoj rundi razgovora na radnoj razini, uz američko posredovanje.
"Pokušavamo razgovore Libanona i Izraela promatrati kao odvojene i različite od Irana, a ono što Iran želi jest sve to pomiješati", rekao je Rubio senatorima.
Prema njegovim riječima, Iran "pokušava zakočiti svaki napor u kojem Izrael i Libanon mogu surađivati i produžiti taj proces, kako bi, ako se u nekom trenutku u budućnosti postigne dogovor, mogao preuzeti zasluge tvrdeći da ga je nametnuo pritiskom".
Rubio je naglasio da SAD u Libanonu razgovara s vladom, a ne s Hezbolahom kao ravnopravnim akterom.
"U Libanonu postoji vlada" s kojom će SAD razgovarati, rekao je Rubio, dodavši da "Hezbolah nije njoj ravnopravan u smislu toga s kim ćemo razgovarati ili tko treba voditi stvari".
Rekao je da i dalje ostaje izazov "demilitarizacije i slabljenja Hezbolaha, uz istodobno jačanje legitimne vlade Libanona".
"Sposobnosti libanonskih oružanih snaga nisu ondje gdje bi trebale biti, ali postoje i elementi unutar libanonske vojske koji nisu ono što bi trebali biti, jer u nekim slučajevima olakšavaju djelovanje Hezbolaha i surađuju s njim", dodao je Rubio.
U međuvremenu je televizija Al Manar, koja je u vlasništvu Hezbolaha, objavila da je ta militantna skupina primila dva američka prijedloga za prekid vatre kojim bi se zaustavile borbe s Izraelom.
To je bilo prvo Hezbolahovo priznanje postojanja prijedloga primirja koje je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio dan ranije.
Al Manar je objavio da je Hezbolah odbio prvi prijedlog, za koji tvrdi da je došao od Rubija. Prema toj televiziji, Hezbolah sada raspravlja o drugom prijedlogu, koji je iznio Trump, ali inzistira da svaki dogovor mora uključivati "potpuni i sveobuhvatni prekid vatre".
Prvi prijedlog, prema Al Manaru, predviđao je da Izrael neće napadati Dahieh, južno predgrađe Bejruta i uporište Hezbolaha, ako ta skupina ne bude napadala Izrael.
Nakon što je Hezbolah odbio tu ponudu i zaprijetio nastavkom napada na Izrael, SAD je iznio novi prijedlog. Prema Al Manaru, on predviđa da Izrael nekoliko dana neće napadati Dahieh ako Hezbolah ne bude napadao Izrael.
Al Manar je sugerirao da drugi prijedlog predviđa "potpuni i sveobuhvatni prekid vatre" koji bi stupio na snagu nakon 48 do 72 sata. Takav bi dogovor, prema tom tumačenju, vjerojatno obuhvatio i južni Libanon.
Ta televizija objavila je i da je Hezbolah u kontaktu s libanonskom vladom te da inzistira na "sveobuhvatnom prekidu vatre".