Rat odštetama: Beograd će od Zagreba tražiti 40 milijardi eura
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izjavio je kako bi Srbija od Hrvatske mogla zatražiti ratnu odštetu od 35 do 40 milijardi eura.
Štrbac je rekao za Večernje novosti kako je u tu svotu uračunata šteta nanesena privatnoj imovini 400.000 protjeranih Srba iz Hrvatske, uključujući vinograde, voćnjake, kao i mehanizaciju koju su imala seoska domaćinstva.
Procijenjeno je da 50.000 stanova u vlasništvu Srba vrijedi tri milijarde eura, a tu su i penzije koje im Hrvatska duguje, kulturno blago Srpske pravoslavne crkve, imovna poduzeća, prenosi Srna.
List podsjeća i da hrvatska Vlada ne odustaje od toga da pred predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem pokrene pitanje ratne odštete koje je u Hrvatskoj do sada otvarano u nekoliko navrata, ''ali su to radili krajnji desničari koji su tvrdili da Beograd treba da plati 32 milijarde eura Zagrebu''.
"Kao članica EU, Hrvatska je u poziciji da nas ucjenjuje i sasvim je moguće da će reći - ili nam isplatite ovu svotu ili nećemo dati suglasnost za vaše učlanjenje u Uniju. Ali, ako takav nastup ne spriječe moćnije članice EU koje imaju utjecaja na Zagreb, odgovor Srbije može glasiti: `Hvala lijepo i Europo, laku noć", rekao je Štrbac.
Kako navode Novosti da bi Zagreb uopće bio u prilici da traži ratnu odštetu, za to prvo neki sud mora da utvrdi da postoji povreda konkretne odredbe međunarodnog prava, za što kao posljedica slijedi naknada štete.
List napominje da u Zagrebu, međutim, nikada nije rješavano kolika je šteta koju su pretrpjeli Srbi koji su iz Hrvatske protjerani.
Kako je Međunarodni sud pravde već odlučivao po tužbi Hrvatske protiv Srbije, i odbacio je, njihov cilj ostat će nedostižan, navodi list.
Novosti dodaju kako bi arbitraža mogla biti druga opcija, ali za nju mora postojati i suglasnost Beograda.
Naime, hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je podsjetio na član sedam Sporazuma o normalizaciji koji je potpisan 23. kolovoza 1996. godine u Beogradu u kojem se kaže da će u roku od šest mjeseci potpisati sporazum za naknadu za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu.
On kaže da taj sporazum nikada nije potpisan jer su razgovori bili prekinuti.
