Putin proširuje zahtjeve, ne odustaje od prvotnog plana koji uključuje i Kijev

Izvori upoznati sa stajalištima obje strane, tvrde kako Rusija i Ukrajina vjeruju kako postoje vrlo mali izgledi za obnovu mirovnih pregovora pod pokroviteljstvom SAD-a, čak i nakon završetka rata na Bliskom istoku. Ruski vođa Vladimir Putin zbog toga je dodatno preusmjerio fokus na zauzimanje dodatnog ukrajinskog teritorija silom te je namjeravao još više proširiti svoje zahtjeve nakon što Rusija preuzme kontrolu nad ključnom regijom Donbasa, rekli su izvori za Financial Times.

U međuvremenu, dužnosnici u Kijevu vjeruju kako su manje podložni američkom pritisku prihvatiti brzo i nepovoljno rješenje nakon što su posljednjih mjeseci zaustavili rusko napredovanje i nanijeli veću štetu napadima dronovima duboko iza neprijateljskih linija.

Izvori navode kako, iako je američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna izjavio kako se "svakim danom sve više približavamo" dogovoru, nakon što je posredovao u kratkotrajnom primirju, nijedna strana nije vidjela veliku vrijednost u nastavku pregovora.

Dok američki dužnosnici poriču kako su ikada pokušali izvršiti pritisak na Ukrajinu, Kijev vjeruje kako su pregovori zapeli još u veljači nakon posljednje runde pregovora s Rusijom te je postao frustriran jer Washington nije uspio izvršiti pritisak na Putina ublažiti svoje zahtjeve, rekli su ukrajinski dužnosnici.

Rusija je, s druge strane, poručila kako daljnji pregovori nemaju mnogo smisla, osim ako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne naredi svojim postrojbama povlačenje iz Donbasa, što je njihov stari maksimalistički zahtjev.

"Kako bi primirje stupilo na snagu i otvorio se put prema punim mirovnim pregovorima, Zelenski mora narediti ukrajinskim oružanim snagama prekid vatre i povlačenje s teritorija Donbasa", kao i iz drugih regija za koje Rusija tvrdi kako ih kontrolira, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u srijedu.

Putin i dalje nepokolebljiv

"Istina je kako Rusija i dalje pokušava ostvariti pobjedu na bojištu dok istovremeno ostaje pri svojim maksimalističkim zahtjevima", rekao je jedan visoki njemački diplomat. "Postupci Rusije jasno proturječe bilo kakvoj navodnoj spremnosti na pregovore", smatra on.

I Putin i Zelenski nastojali su zadržati Trumpa uključenim u mirovni proces, iako sve više, kako ocjenjuje FT, gube vjeru u njega.

"SAD ostaje uključen u diplomatski proces", rekao je Zelenski u ponedjeljak, iako je "jasno da rat u Iranu sada privlači najveću pažnju Amerike i američkog predsjednika", kako je dodao. "Ali tamo postoji prioritet, kao i podrška američkog naroda da se ovaj rat u Europi također okonča", dodao je ukrajinski predsjednik.

Ukrajinski i ruski dužnosnici nastavili su se odvojeno sastajati s Trumpovim izaslanicima, bliskim prijateljem Steveom Witkoffom i zetom Jaredom Kushnerom, te su rekli da će njih dvojica vjerojatno posjetiti obje prijestolnice. No, Putin je odbacio nedavne europske ponude za posredovanje, kao i ukrajinske zahtjeve za summitom na neutralnom terenu, što otvara pitanja o njegovoj predanosti mirovnom procesu.

Prošlog vikenda ruski je vladar predložio njemu osobno i ruskom državnom biznisu iznimno bliskog bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera - "vođu kojem vjerujemo i koji nije govorio ružne stvari o nama" - kao mogućeg europskog posrednika. Kaja Kallas, šefica diplomacije Europske unije, rekla je da "ne bi bilo baš mudro" dopustiti Putinu da bira europskog predstavnika, dodajući da Schröderova bliskost s Kremljem znači da bi "sjedio na obje strane stola". Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, pak, izjavio je: "Kategorički ne podržavamo tu kandidaturu".

U međuvremenu, sve veća ranjivost Rusije na ukrajinske napade dronovima, koji su prisilili Moskvu da prošlog vikenda održi znatno skromniju verziju svoje godišnje Parade pobjede, kao i sporo napredovanje ruskih snaga na bojištu, nisu rezultirali time da se poljulja Putinovo uvjerenje kako će se ukrajinska linija urušiti, navode izvori.

‘Pokušao sam ga nagovoriti, ali ne odustaje‘

Na jednoj od rijetkih konferencija za novinare u subotu, održane nakon obilježavanja Dana pobjede, Putin je tvrdio da se njegova vojska - koja je prvi put u gotovo 20 godina paradirala bez oklopnih vozila, sustava nuklearnog naoružanja i drugog ključnog naoružanja - fokusira na "konačni poraz neprijatelja", koji će po njemu uskoro uslijediti, unatoč zapadnoj podršci Kijevu. Također je izrazio uvjerenje da se sukob bliži kraju. "Pa sjajno, pristali su pomoći i počeli poticati sukob s Rusijom koji još traje. Mislim da stvar sada ide prema kraju, ali to je i dalje ozbiljna stvar", ustvrdio je.

Najviši ruski zapovjednici uvjerili su ruskog čelnika da njihove snage mogu zauzeti cijeli Donbas do jeseni, prema riječima dva izvora koji su u kontaktu sa šefom Kremlja, tvrdnjama još dva insajdera upoznata sa situacijom te procjeni ukrajinske obavještajne službe koju je podijelila s Financial Timesom. Putin ima u planu da nakon toga povisi cijenu bilo kakvog primirja daljnjoj eskalacijom ruskih teritorijalnih zahtjeva, rekla su trojica izvora.

Vadim Skibicki, zamjenik čelnika ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je prošlog mjeseca za FT da bi uspjeh u Donbasu omogućio Kremlju da postavi još šire teritorijalne zahtjeve. Putin bi tada tvrdio da bi Herson i Zaporižja - dvije regije koje je Rusija nezakonito anektirala 2022. godine, iako su veliki dijelovi još pod ukrajinskom kontrolom - također trebali biti predani Rusiji, rekao je Skibicki.

Na sastanku s Trumpom na Aljasci prošlog ljeta Putin je ponudio zamrzavanje bojišnice u te dvije regije ako njegovi ostali zahtjevi budu ispunjeni. Prema riječima dva izvora koja su u komunikaciji s njim, navodi FT, Putin je postao sve više opsjednut osvajanjem Donbasa, unatoč tome što je privatno u raznim ranijim fazama rata izražavao spremnost na zamrzavanje sukoba duž postojećih linija fronte. "Pokušavao sam ga nagovoriti da zaustavi rat na sadašnjim linijama fronte. Ali on stalno govori: ‘Ne, oko ovoga ne mogu pristati na kompromis‘”, rekao je jedan od izvora.

Herson i Zaporižja nisu imali isti "simbolički značaj" za Putina kao Krim, koji je Rusija okupirala i anektirala još 2014. godine, i Donbas, gdje je iste godine započela dugotrajni posrednički rat, dodao je izvor. No, te regije i dalje ostaju ključni fokus ratnih napora.

‘Plan je bio Kijev i on mora biti osvojen‘

Ipak, stvarni, značajni ruski proboj na bojištu i dalje izgleda daleko. Rusko napredovanje usporilo je gotovo do ‘nulte brzine‘, dok je Ukrajina u posljednje vrijeme nanosila sve veću štetu Putinovim snagama, kako na prvoj liniji, tako i u pozadini. "Ukrajinska vojska pojačava udare duboko na neprijateljski teritorij, ciljajući rusku logistiku, skladišta streljiva i vojarne", rekao je Dmitro Putiata, pripadnik ukrajinskih Snaga besposadnih sustava, specijalizirane jedinice za ratovanje dronovima. "Ti napadi, zajedno s udarima na opskrbne linije uz pomoć dronova, uzrokuju poremećaje u rotaciji vojnika te nestašice dronova i streljiva", dodaje.

U usporedbi s Donbasom, piše FT, zauzimanje Hersona i Zaporižje bilo bi još teže. Najveći gradovi tih regija nalaze se preko rijeke Dnipro na teritoriju s kojeg su se Putinove snage ili povukle ili ga nikada nisu ni držale pod kontrolom.

No, Putinove stvarne ambicije vjerojatno i dalje uključuju uspostavu dominacije nad cijelim ukrajinskim teritorijem istočno od Dnipra, a možda i šire - sve do Kijeva i ključne crnomorske luke Odese - prema riječima dva insajdera koji su uključeni u tajne pregovore o završetku rata. "Neće zauzeti Zaporižju, neće zauzeti Donbas, neće zauzeti Herson. Ali zapamtite da je plan oduvijek bio zauzeti Kijev. Zadatak je postavljen i mora biti izvršen", rekao je jedan od izvora. "Govore mu da su Ukrajinci u problemima, da im se bojišnica urušava i da su ostali bez ljudi", dodao je.

Putin je u subotu dao naslutiti da bi ruske teritorijalne ambicije mogle ići i dalje od sadašnjih zahtjeva. Upitan znače li ukrajinski napadi dronovima da Rusija treba proširiti "sigurnosnu zonu" dublje u Ukrajinu, Putin je odgovorio: "Sami ste odgovorili na pitanje. Moramo osigurati da nitko nikome ne prijeti, i to je sve", zaključio je Putin, piše Jutarnji list.