bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Novo zatezanje

Putin potpisao – Rusija prekida dogovor o uništavanju viška plutonija

Nakon demontiranja tisuća bojevih glava poslije Hladnog rata, i Moskva i Washington ostali su s ogromnim zalihama plutonija…
27.10.2025. u 13:58
text

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon o raskidu međuvladinog sporazuma sa SAD o uništavanju viška plutonija za oružje.

Osim sporazuma, Rusija je odbacila i povezane protokole, prenio je TASS.

Sporazum je potpisan 2000. godine, a ratificiran je 11 godina kasnije. Prema sporazumu, planirano je da i Rusija i SAD odlože po 34 tone plutonija koji se smatra prekomjernim za vojnu upotrebu.

To bi, prema američkim dužnosnicima, bilo dovoljno za čak 17.000 nuklearnih bojevih glava.

Ogromne zalihe

''Sjedinjene Države poduzele su niz novih antiruskih koraka koji temeljno mijenjaju stratešku ravnotežu što je prevladavala u vrijeme sporazuma i stvaraju dodatne prijetnje strateškoj stabilnosti'', navodi se u ruskoj noti kojom se Moskva povlači iz pakta što je stupio na snagu 2011. godine.

Nakon demontiranja tisuća bojevih glava poslije Hladnog rata, i Moskva i Washington ostali su s ogromnim zalihama plutonija za oružje, čije je skladištenje bilo skupo i predstavljalo je potencijalni rizik od proizvodnje novog oružja. Cilj PMDA-e bio je zbrinuti plutonij namijenjen za upotrebu u oružju pretvaranjem u sigurnije oblike poput goriva miješanih oksida (MOX) ili njegovim ozračivanjem u reaktorima s brzim neutronima za proizvodnju električne energije.

Prema sporazumu, obje strane trebale su uništiti po 34 tone vojnog plutonija, što se smatralo viškom nepotrebnim za obrambene svrhe. Sporazum je odredio da Moskva i Washington moraju pretvoriti plutonij u MOX gorivo i spaliti ga u nuklearnim reaktorima, čime bi taj element postao neupotrebljiv za izradu oružja. Pored toga, određeno je da nadgledanje procesa uključuje međusobne inspekcije i suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).

8000 nuklearnih bojevih glava

Rusija je 2016. godine obustavila provedbu sporazuma, navodeći kao razlog američke sankcije i ono što je opisala kao neprijateljske akcije protiv nje, uz proširenje NATO-a i promjene u načinu na koji su Sjedinjene Države zbrinjavale svoj plutonij. Rusi su tada izjavili da Sjedinjene Države nisu poštovale sporazum nakon što je Washington, bez ruskog odobrenja, jednostavno razrijedio plutonij i zbrinuo ga.

Prema Federaciji američkih znanstvenika, Rusija i SAD daleko su najveće nuklearne sile, a zajedno kontroliraju oko 8000 nuklearnih bojevih glava, iako daleko manje od vrhunca iz 1986. godine, kada su ih obje države imale oko 73.000.

Plutonij je radioaktivni element koji se koristi u nuklearnom oružju, posebno izotop plutonija-239, ali može poslužiti i kao gorivo u nuklearnim reaktorima, osobito u već spomenutom miješanom oksidnom gorivu, jer ono sadrži mješavinu uranija i plutonija. Uz to, koristi se u radioizotopnim generatorima za svemirske sonde i satelite. U kontekstu nuklearne politike, plutonij-239 je ključan jer se može relativno lako upotrijebiti za izradu nuklearnih bojevih glava pa se nadzor nad njegovim zalihama smatra iznimno važnim za nuklearnu neproliferaciju.

Nova nuklearna utrka

Budući da je sporazum od 2016. godine zapravo mrtav, Rusija i SAD više ne surađuju na zbrinjavanju plutonija, a komunikacija o nuklearnoj kontroli znatno je oslabila. Stoga je Moskva odlučila svoj plutonij pohraniti i nadzirati sama, a dio tih zaliha koristi se za razvoj novih tipova reaktora, proizvodnju MOX goriva te istraživanja i modernizaciju nuklearnog arsenala. Takav pristup, smatraju analitičari, donosi moguće implikacije i rizike, kao i slabljenje režima kontrole naoružanja.

Stručnjaci upozoravaju da je rusko povlačenje potkopalo sustav povjerenja u nuklearne sporazume, osobito stoga što su u međuvremenu propali dodatni dogovori, a sada je ugrožena i budućnost programa START za smanjenje nuklearnog naoružanja te on istječe iduće godine. Ujedno, rusko povlačenje povećava rizik od nove nuklearne utrke između Rusije, SAD-a i Kine.

Rusko napuštanje sporazuma može imati i geopolitičke posljedice jer Kremlj koristi plutonij i nuklearnu tehnologiju kao alat vanjske politike. Primjerice, Rusija izvozi nuklearne reaktore i MOX tehnologiju te nudi nuklearnu suradnju državama poput Irana, Indije, Egipta i Turske. Time ujedno jača svoj globalni utjecaj, a istovremeno se SAD povlači iz sličnih programa.

POVEZANO