Putin i Trump: Telefonom do mira

Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je telefonom s liderima Italije, Velike Britanije, Njemačke i Francuske o situaciji u vezi s Ukrajinom, pred njegov telefonski razgovor s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, objavilo je talijansko Vijeće ministara.

U priopćenju se navodi da je premijerka Italije Giorgia Meloni potvrdila podršku Italije, kao i njezinih europskih i zapadnih partnera, naporima američkog predsjednika s ciljem postizanja pravednog i trajnog mira u Ukrajini, prenosi Srna.

Najozbiljniji sukob od 1962.

Meloni je naglasila važnost momentalnog i bezuvjetnog primirja.

"U zaključku, Meloni je izrazila zahvalnost Ukrajini zbog pokazane volje da se uključi u dijalog i ponovo izrazila nadu da će Moskva biti ozbiljno uključena u izravne kontakte s liderima u okviru pregovora koji će da vode k miru", dodaje se u priopćenju.

Trump će razgovarati u ponedjeljak s ruskim predsjednikom o miru u Ukrajini dok europski čelnici zahtijevaju da Kremlj prihvati trenutni prekid vatre kako bi se zaustavio najsmrtonosniji sukob u regiji od Drugoga svjetskog rata.

Putin je u veljači 2022. poslao tisuće vojnika u Ukrajinu, što je izazvalo najozbiljniji sukob između Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962., navodi Hina.

Trump, koji kaže da želi da ga se pamti kao mirotvorca, više je puta pozvao na prekid "krvoprolića" u Ukrajini, koje njegova administracija prikazuje kao proxy rat između Sjedinjenih Država i Rusije.

Smrti 5.000 vojnika tjedno

Pod Trumpovim pritiskom, izaslanici zaraćenih zemalja sastali su se prošli tjedan u Istanbulu prvi put od ožujka 2022., nakon što je Putin predložio izravne razgovore, a Europljani i Ukrajina zatražili trenutni prekid vatre.

''Teme poziva bit će zaustavljanje 'krvoprolića', koje u prosjeku ubija više od 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika tjedno, i trgovina'', napisao je Trump na svojoj internetskoj stranici Truth Social.

''Nadam se da će to biti produktivan dan, da će se postići primirje i da će ovaj vrlo nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao dogoditi, završiti'', dodao je.

Trump, koji je rekao da je napredak na prekidu vatre malo vjerojatan dok se on i Putin ne sastanu, rekao je da će razgovarati s Putinom u ponedjeljak u 16 sati. Kremlj je rekao da su pripreme za poziv u tijeku.

Trump, čija je administracija jasno dala do znanja da bi se Rusija mogla suočiti s dodatnim sankcijama ako ne shvati ozbiljno mirovne pregovore, rekao je da će razgovarati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i raznim članicama NATO-a.

Novo primirje

Putin, čije snage kontroliraju petinu Ukrajine i napreduju, čvrsto je ostao pri svojim uvjetima za prekid rata, unatoč javnom i privatnom pritisku Trumpa i ponovljenim upozorenjima europskih sila.

U nedjelju je Rusija pokrenula svoj najveći napad dronovima na Ukrajinu od početka rata.

Ukrajinska obavještajna služba izjavila je da također vjeruje da Moskva namjerava u nedjelju ispaliti interkontinentalnu balističku raketu, premda nije bilo potvrde iz Rusije.

U lipnju 2024. Putin je rekao da Ukrajina mora službeno odustati od svojih NATO ambicija i povući svoje trupe s cijelog teritorija četiriju ukrajinskih regija na koje Rusija polaže pravo.

U nedjelju je britanski premijer Keir Starmer razgovarao o ruskom ratu protiv Ukrajine s čelnicima Sjedinjenih Država, Italije, Francuske i Njemačke, rekao je glasnogovornik Downing Streeta.

"Sutra predsjednik Putin mora pokazati da želi mir prihvaćanjem 30-dnevnog bezuvjetnog prekida vatre koji je predložio predsjednik Trump, a podržale Ukrajina i Europa", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X-u nakon nedjeljnog poziva.

Oprezni Putin

Putin je oprezan prema prekidu vatre i kaže da se borbe ne mogu pauzirati dok se ne razrade ili razjasne brojni ključni uvjeti.

Europski čelnici kažu da Putin ne misli ozbiljno u vezi s mirom, premda se boje da bi Trump i on mogli nametnuti kazneni mirovni sporazum koji će Ukrajinu u biti ostaviti bez petine teritorija i bez snažnog sigurnosnog jamstva protiv mogućeg budućeg napada Rusije.

Bivši američki predsjednik Joe Biden, zapadnoeuropski čelnici i Ukrajina opisali su invaziju kao otimanje zemlje u imperijalnom stilu i više puta obećali poraziti ruske snage za koje kažu da bi jednog dana mogle napasti NATO, što Moskva niječe.

Putin rat opisuje kao prekretnicu u odnosima Moskve sa Zapadom, koji je, kako kaže, ponizio Rusiju nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine proširivanjem NATO-a i zadiranjem u ono što smatra sferom utjecaja Moskve, uključujući Ukrajinu.