SAD, Izrael i razmještanje B-2 bombardera: Prvi znakovi vojne eskalacije prema Iranu?

Došlo je do novog zaoštravanja odnosa između Sjedinjenih Država i Irana, koje je eskaliralo do točke gdje je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio da je vojni sukob s Iranom neizbježan ako pregovori o nuklearnom programu propadnu.

Europske sile pokušavaju obnoviti pregovore s Iranom kako bi ograničile obogaćivanje uranija, dok Iran inzistira na pregovorima bez prijetnji ili prisile.

Američki predsjednik Donald Trump, od početka svog novog mandata, ponovno je aktivirao politiku maksimalnog pritiska, koja uključuje sankcije i čvrst retorički pristup prema Iranu.

Zaprijetio je Iranu bombardiranjem ako ne postigne dogovor s Washingtonom o svom nuklearnom programu. U isto vrijeme, iranski vrhovni vođa Ali Hamenei zaprijetio je odmazdom.

S obzirom na eskalaciju napetosti, Pentagon je razmjestio dva nosača aviona u regiji i šest B-2 bombardera na otoku Diego Garciji u Indijskom oceanu. Ovi bombarderi nose tzv. bunker buster bombe, koje mogu uništiti iranska podzemna postrojenja.

Analitičari smatraju da je ovo postavljanje sofisticiranih bombardera, vrijednih 2 milijarde dolara, jasno poslano kao poruka Iranu. CNN-ov vojni analitičar Cedric Leighton izjavio je da raspoređivanje B-2 bombardera ima cilj poslati nekoliko poruka Iranu.

U širem kontekstu, SAD je također pojačao zračne i raketne udare po ciljevima Huta u Jemenu kao odgovor na njihove napade na trgovačke brodove u Crvenom moru.

Prema Trumpovim riječima, Huti su desetkovani. Trump je jasno poručio: "Izbor za Hute je jasan: prestanite pucati na američke brodove i prestat ćemo pucati na vas. U suprotnom, tek smo počeli, a prava bol tek dolazi za Hute i njihove sponzore u Iranu."

SAD je zabrinut zbog nuklearnih aktivnosti Irana, a situacija je dodatno zakomplicirana kada je Trump 2018. godine odlučio povući SAD iz ključnog sporazuma s Iranom, potpisanog 2015. godine između Irana i šest svjetskih sila (SAD, Kina, Rusija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka), uz potporu Europske unije. Cilj tog sporazuma bio je ograničiti iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija koje su opterećivale iransko gospodarstvo. Iran je pristao ograničiti obogaćivanje uranija na 3.67% čistoće, što je daleko ispod razine potrebne za nuklearno oružje, te smanjiti svoje zalihe obogaćenog uranija na 300 kg tijekom 15 godina.

Međutim, Trump je povukao SAD iz tog sporazuma, tvrdeći da nije dovoljno spriječio Iran u razvoju nuklearnog oružja. Analitičari smatraju da su sankcije dovele do gubitka milijardi dolara za Iran, ali su također izravno potaknule eskalaciju iranskog nuklearnog programa.

Izrael, kao ključni protivnik iranskog nuklearnog programa, pomno prati situaciju i priprema se za moguće vojne akcije. Prema izvješćima, izraelska vojska razmatra mogućnost udara na iranske nuklearne objekte ako procijeni da pregovori neće donijeti rezultate.

Međutim, najnoviji podaci Međunarodne agencije za atomsku energiju iz studenoga prošle godine ukazuju na to da Iran trenutno posjeduje više od 8294 kilograma obogaćenog uranija, uključujući 274.8 kilograma obogaćenog do 60%.

Prema procjenama američkih obavještajnih službi, Iran može proizvesti oružje s 90% obogaćenim uranijem u manje od tjedan dana. Za izradu funkcionalne nuklearne bombe potrebno mu je između godinu i dvije.

Analitičari također smatraju da je Iranu isplativije biti "na pragu" nuklearne bombe, jer time drži svijet u strahu, a istovremeno izbjegava rat. S obzirom na sve ove napetosti, bitan faktor u situaciji je i Rusija. Nedavni sporazumi između Rusije i Irana, poput Kompleksnog strateškog partnerstva potpisanog u siječnju 2025., proširili su suradnju na područje nuklearne tehnologije. Analitičari smatraju da Rusija koristi suradnju s Iranom kako bi povećala svoj utjecaj na Bliskom istoku i osigurala stratešku prednost nad Zapadom.

Vlatko Cvrtila, geopolitički analitičar i rektor Sveučilišta Vern ističe za Index da će razgovor između Putina i Trumpa o iranskom nuklearnom oružju biti ključan, jer će Trump tražiti od Rusije da izvrši pritisak na Iran, ali ne zbog prijetnje SAD-u, nego Izraelu. Iran se suočava s vanjskim i unutarnjim pritiscima, uključujući prijetnje EU-a da će pojačati sankcije ako ne poštuje uvjete sporazuma. Unutar Irana postoji rastući otpor prema režimu, a Hamenei je bolestan, što može dodatno destabilizirati vlast.

Cvrtila također napominje da bi Izrael mogao inzistirati na vojnoj akciji prema Iranu ako pregovori ne budu uspješni. Iako bombardiranje Irana ostaje posljednja opcija, Izrael će vjerojatno vršiti pritisak na vojnu akciju. Međutim, Rusija neće dopustiti takvo bombardiranje jer želi održati suradnju s Iranom, što stvara složenu stratešku dinamiku između SAD-a, Rusije, Izraela i Irana.