Prva EU zemlja koja je ukinula uvoz ruskog plina

Dok mnoge europske zemlje nastoje što prije prekinuti svoju ovisnost o ruskim energentima, kao odgovor na invaziju Moskve na Ukrajinu, Litva je u potpunosti prekinula uvoz ruskog plina što ima geopolitički značaj u postavljanju presedana za Europsku uniju (EU) ali i predstavlja prekretnicu u postizanju energetske neovisnosti te bivše sovjetske republike, pišu svjetski mediji.

Prva zemlja u Europi

Odlukom da od početka travnja više neće uvoziti ruski plin, Litva je postala prva zemlja u Europi koja je osigurala svoju neovisnost od ruskog snabdijevanja tim energentom, piše Reuters.

Sav prirodni plin za domaću potrošnju Litve uvozit će se preko terminala za uvoz tečnog prirodnog plina (LNG) u luci Klaipeda, navodi se u priopćenju litvanskog ministarstva energetike 2. travnja.

“Od ovog mjeseca pa nadalje – nema više ruskog plina u Litvi”, napisao je u subotu litvanski predsjednik Gitanas Nauseda na Tviteru, naglasivši da zemlja prekida “energetske veze s agresorom”, dodajući da “ako mi to možemo, to može i ostatak Europe”.

LNG terminal u Klaipedi, nazvan Nezavisnost, otvoren je 2014. kako bi se, dodaje Reuters, okončao monopol ruskog snabdijevanja plinom koji je tadašnja predsjednica Dalia Grybauskaite nazvala “egzistencijalnom prijetnjom” zemlji.

Međutim, Litva nije prekinula tranzit ruskog plina ka ruskoj eksklavi Kalinjingrad. Site litvanske plinske mreže pokazao je u subotu uvečer otprilike istu količinu plina koja ulazi iz Bjelorusije kao što se izvozi u Kalinjingrad.

Energetska politika i pravovremene odluke

Potpuni prekid uvoza plina iz Rusije u Litvi predstavlja prekretnicu u postizanju energetske neovisnosti u bivšoj sovjetskoj republici od 2,8 milijuna stanovnika, piše Associated Press.

Prema riječima litvanskog ministra energetike Dainiusa Kreivysa, neovisnost njegove zemlje od ruskog plina, rezultat je “višegodišnje koherentne energetske politike i pravovremenih infrastrukturnih odluka”.

U 2015. godini, skoro 100 posto plina Litvanije dolazilo je od uvoza plina iz Rusije, ali situacija se drastično promijenila tijekom proteklih godina nakon što je zemlja izgradila priobalni terminal u gradu Klaipedi.

Prošle godine, dodaje AP, oko 26 posto plina u Litvi je poteklo od isporuka iz ruskog plinovoda, dok je 62 posto stiglo preko LNG terminala u Klaipedi, a preostalih 12 posto je uvezeno iz skladišta plina u susjednoj Latviji.

Baltički susjedi Latvija i Estonija također su u velikoj mjeri ovisni od ruskog plina, ali je operater skladišta prirodnog plina Letve rekao da nijedna od tri baltičke države nije uvozila ruski plin od 2. travnja.

‘Otrovni ruski plin'

Tri baltičke države bile su među najglasnijim u pozivanju EU da prekine ovisnost svojih članica o ruskoj nafti i plinu, ističe The Financial Times dodajući da pojedine europske zemlje i dalje plaćaju Moskvi za naftu čak i nakon njene invazije na Ukrajinu.

“Od sada . . . Litva neće trošiti ni kubni centimetar otrovnog ruskog plina”, napisala je u nedjelju na Twitteru Ingrida Simonyte, premijerka Litve, dok je predsjednik Nauseda prošli tjedan poručio drugim europskim zemljama da prestanu kupovati rusku naftu i plin “jer režim Kremlja tim novcem financira uništavanje ukrajinskih gradova i napade na mirne civile”.

Da je ruski plin također prestao doticati u Estoniju i Latviju početkom mjeseca, potvrdio je tijekom vikenda čelnik latvijski operatera za skladištenje prirodnog plina Conexus Baltic Grid.

Uldis Bariss, predsjedavajući Koneksusa, izjavio je da je trenutno u skladištu neuobičajeno velika količina plina – gotovo ekvivalentna cjelokupnim potrebama Latvije za zimsko razdoblje – ali da Baltik treba brzo izgraditi drugi LNG terminal kako bi u potpunosti prekinuo svoju ovisnost o ruskom plinu.

Baltičke zemlje se, kako ističe londonski list, također pokušavaju odviknuti od drugih oblika ruske energije i namjeravaju da do 2025. sinkroniziraju svoje električne mreže s ostatkom Europe, a ne s Moskvom i Bjelorusijom. Mrežni operateri Danske, Finske, Norveške i Švedske obećali su prošli tjedan da pomoći Baltiku ako im Rusija iznenada prestane izvoziti električnu energiju.

Simboličan korak

Iako je malo vjerojatno da će gubitak Litve kao kupca značajno naštetiti ruskoj državnoj energetskoj grupi Gazpromu, taj potez ima geopolitičko značaj u postavljanju presedana za EU, ukazuje The New York Times.

“Mislim da je to simboličan korak Latvije, koja je dugo pokušavala biti izvidnici smanjenja i potencijalnog elimininiranjima svoje ovisnosti o ruskom plinu”, rekla je Katja Yafimava, viša znanatvena suradnica na Oxfordskom institutu za energetske studije.

Dodala je da Njemačka, Francuska i Italija ne mogu lako napraviti sličan potez jer se oslanjaju na mnogo veće količine ruskog plina i vezane su dugoročnim ugovorima.

Prije ruske invazije na Ukrajinu, EU je tražila načine da smanji svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, uključujući ugalj i naftu, ali posebno plin. Gotovo 40 posto ukupnog prirodnog plina EU dolazilo je iz Rusije. Međutim, naglašava list, otkako je Moskva 24. veljače krenula tenkovima u Ukrajinu, zemlje članice aktivnije traže načine da smanje svoje potrebe za plinom.

Iako su europski lideri odbili ideju plaćanja isporuke plina u rubljama, kako je zatražio ruski predsjednik Vladimir Putin prošli tjedan zaprijetivši da će u suprotnom prekinuti isporuku plina, ostalo je, kako ističe New York Times, nejasno kako bi se zastoj mogao riješiti – posebno u Njemačkoj i Italiji koje u velikoj mjeri zavise o ruskom plinu.

Ipak, Njemačka je nedavno osigurala partnerstvo za isporuku plina sa Sjedinjenim Državama i drugim energetski bogatim zemljama dok je, dodaje list, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao Katar i druge proizvođače da povećaju izvoz plina u Europu kao dio napora za smanjenjem oslanjanja kontinenta na ruska fosilna goriva, piše RSE.