Prva bitka sljedećeg rata, naziv je znanstvene vojne studije koju je uradio i razvio Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) kako bi testirao sve moguće scenarije u slučaju da izbije sukob Kine i Amerike oko otoka Tajvana.

Prema postavkama ove studije, Kina bi pokušala klasičnu amfibijsku vojnu invaziju na Tajvan. CSIS je razvio programe za simuliranje sukoba uzevši u obzir mnoge parametre i pokrenuo ih 24 puta. U većini završenih scenarija, Sjedinjene Države, Tajvan i Japan porazili su konvencionalnu amfibijsku invaziju Kine i zadržali Tajvan.

Međutim, ova je obrana imala visoku cijenu. Sjedinjene Države i njihovi saveznici izgubili su desetke brodova, stotine zrakoplova i desetke tisuća vojnika. Tajvanu je uništeno gospodarstvo. Nadalje, veliki gubici naštetili bi globalnoj poziciji SAD-a dugi niz godina.

Kina je također teško izgubila, a neuspjeh da se okupira Tajvan mogao bi destabilizirati vladavinu Komunističke partije Kine.

U zaključku ove studije, autori navode kako takva pobjeda stoga nije dovoljna i da Sjedinjene Države trebaju odmah pojačati mjere odvraćanja Kine od invazije.

Vrijednost studije je prema autorima u tome što bi američka politika bila radikalno drugačija da je obrana beznadna nego da je uspješna obrana moguća. Ako se Tajvan može obraniti od Kine bez pomoći SAD-a, onda nema razloga za prilagođavanje strategije SAD-a takvoj nepredviđenoj situaciji.

S druge strane, ako nikakva pomoć SAD-a ne može spasiti Tajvan od kineske invazije, onda Sjedinjene Države ne bi trebale poduzimati ''donkihotovske'' napore da obrane otok.

Međutim, ako američka intervencija može osujetiti invaziju pod određenim uvjetima i oslanjanjem na određene ključne sposobnosti, onda bi američku politiku trebalo oblikovati u skladu s tim. Na taj bi način Kina također bila vjerojatnije odvratena od invazije, navode autori studije.

Detaljnost studije

U studiji se dalje navodi na koji je način ona realizirana, kako su vođene ''borbe'', koje su podatke koristili i na koji su način došli do rezultata.

Pročitajte još

Kako Kina čuva rusko gospodarstvo od propasti

Studija detaljno navodi kako bi počela invazija, od početnog bombardiranja koje bi uništilo većinu tajvanske mornarice i zračnih snaga u prvim satima, nastavkom raketnih napada, blokadom otoka od strane kineske mornarice pa do pokušaja američke mornarice i saveznika da brodovima i zrakoplovima dođu i pomognu opkoljenom otoku.

''Deseci tisuća kineskih vojnika prelaze tjesnac u kombinaciji vojnih amfibijskih letjelica i civilnih roll-on, roll-off brodova, dok jurišne zračno-desantne trupe slijeću u unutrašnjost otoka. Međutim, u najvjerojatnijem "osnovnom scenariju", kineska invazija brzo propada. Unatoč masivnom kineskom bombardiranju, tajvanske kopnene snage pristižu na obalu, gdje se osvajači bore da osiguraju dopremu zaliha i krenu prema unutrašnjosti.

U međuvremenu američke podmornice, bombarderi i borbeni/jurišni zrakoplovi, često pojačani Japanskim snagama, brzo onesposobljavaju kinesku amfibijsku flotu. Kineski udari na japanske baze i američke površinske brodove ne mogu promijeniti rezultat: Tajvan ostaje autonoman'', dio je zaključka iz američke studije.

Ali, ovdje postoji jedna glavna pretpostavka: Tajvan se mora oduprijeti, a ne kapitulirati. Ako se Tajvan preda prije nego što se snage SAD-a mogu pokrenuti, sve je ostalo uzaludno.

Rezultati

Prema studiji, ova obrana ima visoku cijenu. Sjedinjene Države i Japan gube desetke brodova, stotine zrakoplova i tisuće vojnika. Takvi bi gubici naštetili globalnoj poziciji SAD-a mnogo godina. Iako je tajvanska vojska neslomljena, ozbiljno je degradirana i ostavljena da brani oštećeno gospodarstvo na otoku bez struje i osnovnih usluga. Kina također teško trpi. Njena mornarica je u rasulu, jezgra njenih amfibijskih snaga je slomljena, a deseci tisuća vojnika su ratni zarobljenici.

Koliko to realno zvuči? Iako se radi samo o fiktivnom scenariju, to je ono što bi se najvjerojatnije dogodilo ako bi Kina u današnjem omjeru snaga odlučila pokrenuti amfibijsku invaziju na svoj susjedni otok na jugoistoku.

Tajvan je za Kinu legitimni posjed; i sredstvo ogromne strateške važnosti u nastojanju da proširi svoju kontrolu nad Južnim kineskim morem.

Kina se naoružava i čeka

Kina je posljednjih godina poduzela ozbiljnu modernizaciju svojih pomorskih sposobnosti i tehnologija, transformirajući mornaricu koja uglavnom patrolira obalnim vodama u respektabilnu dominantnu flotu.

Još 2022. godine, kineski brodograditelji porinuli su svoj treći nosač zrakoplova (CV-18 Fujian), jedan amfibijski jurišni nosač tipa 075, tri jedinice njihovog velikog razarača tipa 055 i još nekoliko višenamjenskih fregata tipa 054A; pored pet razarača tipa 052D koji su završeni u brodogradilištima Dalian.

S obzirom na najnovija izvješća koja pokazuju da bi se invazija vrlo vjerojatno mogla dogoditi prije kraja desetljeća, ratna igra daje duboki uvid u to kako bi se to umanjilo.