Propalestinski marš okupio preko pola milijuna ljudi na mostu Galata

Oko 520.000 ljudi okupilo se rano u četvrtak, na Novu godinu, na istanbulskom Galata mostu na masovnom maršu podrške Palestini, organiziranom pod okriljem Saveza za humanost i Platforme nacionalne volje.

Obilježavajući rano jutro prvog dana u godini, prosvjednici su se okupili uz sudjelovanje oko 400 organizacija civilnog društva, predvođeni Turskom omladinskom fondacijom (TUGVA), pod sloganom ''Nećemo se skrivati, nećemo šutjeti, nećemo zaboraviti Palestinu'', zahtijevajući okončanje genocida u Palestini, javila je Anadolija.

Uoči događaja, građani su se okupili prije jutarnje molitve u nekoliko glavnih džamija širom Istanbula, uključujući Veliku džamiju Aja Sofija, Sultanahmet, Fatih, Sulejmaniye i Novu džamiju Eminonu.

Mnogi sudionici su viđeni kako drže turske i palestinske zastave dok su se okupljali u dvorištima džamija kako bi pokazali solidarnost s Palestinom.

Uprkos hladnom vremenu, odziv je bio visok. Poduzete su opsežne sigurnosne mjere, posebno na Trgu Sultanahmet, gdje su sudionicima ponuđena i topla osvježenja.

Nakon jutarnje molitve, prosvjednici su pješice krenuli prema mostu Galata, a pridružilo im se nekoliko ministara, visokih dužnosnika i ličnosti navedenih u službenom protokolu.

Događaj je počeo u 8:30 sati po lokalnom vremenu (05:30 GMT) na mostu Galata.

Veliki transparent s likom ''Hanzale'', ikonične figure koju je stvorio pokojni palestinski karikaturist Naji al-Ali, a koja je blisko povezana s palestinskim ciljem, bio je obješen na zgradi iza glavne platforme za novinare.

Program je uključivao izvedbe djela međunarodno poznatih umjetnika i muzičara, uključujući libanonsko-švedskog pjevača Mahera Zaina, turskog umjetnika Esata Kabaklija i bend Grup Yuruyus.

Tijekom brifinga, predsjednici turskih sportskih klubova Besiktas, Galatasaray i Trabzonspor, zajedno s članom uprave Fenerbahcea Ertanom Torunogullarıjem, javno su izrazili svoju podršku maršu.

Nekoliko drugih sportskih klubova također je uputilo pozive kojima se ohrabruje sudjelovanje u maršu.

Govoreći na konferenciji za novinare, Bilal Erdogan, predsjedavajući Upravnog odbora Fondacije Ilim Yayma i član Visokog savjetodavnog odbora TUGVA-e, rekao je da je ''više od 70.000 civila i najmanje 20.000 djece ubijeno u genocidu u Gazi od listopada 2023. godine''.

Erdogan je istaknuo važnost prepoznavanja moralne i duhovne snage zajedničkog okupljanja u džamijama u zoru i upućivanja kolektivnih dova za novu godinu, dodavši da narod duboko vjeruje u to jedinstvo.

''S jedne strane, molimo se za potlačene u Palestini. S druge strane, naravno, prisjećamo se naših šehida. Istovremeno, zajedno se molimo da 2026. godina donese dobro našem cijelom narodu i potlačenim Palestincima'', kazao je.

''Iskreno zahvaljujem svima koji su sudjelovali, svima koji su podigli ruke u dovi i svima koji su podržali ove molitve'', dodao je Erdogan.

Govoreći o rastućem odzivu na ovaj godišnji događaj, Erdogan je rekao da se broj sudionika povećava svake godine, što pokazuje snagu zajedničkih vrijednosti u društvu.

''Svake godine, u odnosu na prethodnu, osjećamo da je ovo jutro obilježeno sve širim sudjelovanjem i da kao narod sve snažnije osjećamo koliko je čvrst naš zajednički temelj. To nas veoma raduje'', rekao je.

Izražavajući nadu za godinu pred nama, Erdogan je dodao: ''Ako Bog da, neka Uzvišeni ovom narodu podari radost da ovu odlučnost vidi kao izvor ponosa, neka podari slobodu našoj palestinskoj braći i sestrama i neka nam podari slobodu Jerusalema.''

Obraćajući se okupljenima, predsjednik TUGVA-e Ibrahim Besinci rekao je da razmjeri okupljanja odražavaju kolektivni moralni stav protiv kontinuiranog nasilja u Palestini.

Obraćajući se masi na Galata mostu, dodao je: ''Danas su ovdje stotine tisuća ljudi. Ovo je časna nacija koja stoji uspravno nasuprot ovom genocidu. Ovdje su dove potlačenih i emanet naših šehida.''

Opisavši Galata most kao ''tribinu savjesti'', Besinci je rekao da se on pretvorio u moralnu platformu za ljude iz različitih gradova, jezika i društvenih slojeva.

''S ove plemenite tribine od srca pozdravljam nevini i hrabri palestinski narod, plemenite sinove Gaze, postojana srca Zapadne obale i istinske vlasnike Istočnog Jerusalema'', kazao je.

Besinci se također prisjetio trojice policajaca, Ilkera Pehlivana, Turguta Kulunka i Yasina Kocyigita, koji su ubijeni tri dana ranije tijekom operacije protiv terorističke organizacije ISIS u sjeverozapadnoj provinciji Yalova.

Pozivajući se na podatke o razaranju u Gazi, Besinci je rekao da je tijekom posljednjih 27 mjeseci na Gazu bačeno 210.000 tona bombi, da je ubijeno 70.000 civila, da je 2.600 obitelji potpuno izbrisano iz matičnih knjiga stanovništva, te da je 5.000 obitelji ostalo sa samo jednim preživjelim članom.

Dodao je da je 45.000 Palestinaca podvrgnuto amputacijama, a da je 12.000 Palestinaca pritvoreno.

''Drugim riječima, pred očima cijelog svijeta, jedan narod je izbrisan ne samo s mape, nego i iz života'', rekao je Besinci.

U srijedu je zajednička platforma organizacija civilnog društva održala konferenciju za novinare u sjedištu Turske omladinske fondacije.

Tijekom obraćanja, predsjednici Besiktasa, Galatasaraya i Trabzonspora, kao i član uprave Fenerbahcea Ertan Torunogulları, javno su izrazili podršku maršu. Nekoliko drugih sportskih klubova također je uputilo pozive građanima da sudjeluju.

U okviru programa, dove za Palestince upućene su sa bine postavljene na Galata mostu.

Osim toga, na mostu je predstavljena umjetnička instalacija pod nazivom ''Korijeni'', s ciljem skretanja pažnje na, kako su organizatori naveli, sistematsko uništavanje kulture i umjetnosti u Gazi.

Prema saopćenju TUGVA-e, instalacija je osmišljena da simbolizira sjećanje i otpor suočen s kulturnim razaranjem.

Maslina koja izranja iz ruševina predstavljala je duboko ukorijenjeni otpor i pokušaj brisanja kolektivnog pamćenja, dok su prevrnute stolice, razbacani glazbeni instrumenti, knjige i kamera simbolizirali nastojanja da se utiša kulturno stvaralaštvo.

Poruka ''Ostat ćemo ovdje'', ispisana na tri jezika, naglasila je odlučnost kulturnog i ljudskog otpora. javlja Anadolija.