Predizborna kampanja u Njemačkoj ulazi u završnu fazu

Tjedan dana uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj sve je izglednija pobjeda Unije CDU/CSU i demokršćanskog kancelarskog kandidata Friedricha Merza, dok je kratka predizborna kampanja dodatno podijelila naciju, posebice oko pitanja migracija.

U gotovo svim reprezentativnim ispitivanjima Unija CDU/CSU već tjednima ima oko 30 posto potpore. Na drugom mjestu se ustalila desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Na trećem i četvrtom mjestu s oko 15 posto su Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) kancelara Olafa Scholza te stranka Zeleni.

Ulazak u parlament je nesiguran za stranku Ljevica, Liberalno-demokratsku stranku (FDP) koja se nalazila u posljednjoj vladi, te za novoosnovani populističko-ljevičarski Savez Sahra Wagenknecht (BSW).

Vjerojatna Velika koalicija

Vjerojatna pobjeda saveza Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja zastupa demokršćansku opciju na saveznoj razini, i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) će međutim biti prvi korak u formiranju stabilne vlade, toliko potrebne zemlji koja se suočava s nizom problema, počevši od neregulirane migracije preko posrnulog gospodarstva pa do zastarjele infrastrukture.

Matematički gledano i prema aktualnim ispitivanjima javnog mijenja Unija CDU/CSU bi mogla formirati vladu sa SPD-om, tzv. Veliku koaliciju koja je već u nekoliko navrata, posljednji put pod kancelarkom Angelom Merkel, vladala zemljom. U korist ovoj prognozi govore ne samo najsrodniji pogledi na mnoge političke teme nego i činjenica da u posljednje vrijeme aktualni kancelar Scholz i njegov izazivač Merz izbjegavaju međusobne oštre napade.

Jedina iznimka je pokušaj Friedricha Merza da uz pomoć glasova AfD-a pogura neke antiimigracijske inicijative u Bundestagu i to nekoliko tjedana uoči izbora. Za SPD, ali i jedan dio javnosti Merz je time prekršio svoje obećanje da ni pod koju cijenu neće surađivati s ekstremnim strankama, što mu se u predizbornoj kampanji redovito predbacuje. Koalicija Unije i Zelenih je zbog velikih razlika u stavu oko osnovnih pitanja, ali i oštrom otporu CSU-a koji je uveo veto na poslijeizbornu suradnju sa Zelenima, malo izvjesna.

Nitko ne želi u koaliciju s AfD-om

S AfD-om Unija CDU/CSU ne želi koalirati ni pod koju cijenu a ovakav stav demokršćani gaje i prema strankama koje smatraju ekstremističkima među koje, po njihovoj ocjeni, spada i stranka Ljevica kao i BSW. Voda na mlin protivnika migracije, među kojima prednjači AfD, su i nekoliko napada u Njemačkoj u kojima su počinitelji redom bili migranti iz Afganistana i Sirije što je povećalo pritisak na aktualnu vladu Olafa Scholza da od početka jeseni počne uvoditi mjere među koje spada i uvođenje kontrola na svim kopnenim granicama.

U međuvremenu vlada konsenzus oko potreba smanjenja migracije. Iako se SPD i Unija CDU/CSU međusobno optužuju za povećanje ilegalne migracije, sve je jače uvjerenje da stranke demokratskog centra moraju pojačano surađivati, posebice na smanjenju neregulirane migracije a time i smanjenju utjecaja AfD-a. Jasno je da sve stranke centra moraju surađivati kako bi spriječili AfD da prije ili kasnije dođe na vlast, rekla je za agenciju AFP politologinja Marianne Kneuer s Tehničkog sveučilišta u Dresdenu.

Novu vladu čeka gomila problema

Merz je rekao da će težiti tome da sastavi do Uskrsa novu vladu, koju očekuje zabrinjavajući popis zadataka s kojima se mora suočiti a on bi se u eri pojačanih geopolitičkih turbulencija mogao dodatno povećati. Gospodarstvo Njemačke, na kojem joj je cijeli svijet dugo zavidio, nije u stanju vratiti se na pozicije uoči pandemije. Izvoznoj naciji prijeti još više problema jer se Kina iz ključnog tržišta za njemački izvoz pretvorila u ključnog konkurenta.

No najveći izazov mogao bi doći iz Washingtona, dugog temeljnog saveznika Berlina. Donald Trump ni tijekom svog prvog mandata nije krio netrpeljivost prema zemlji svojih predaka a događaji na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji koja se održala proteklog vikenda, pokazuje da SAD u potpunosti okreće leđa Europi, a posebice Njemačkoj.

Jedina podrška koja u smjeru Njemačke trenutno dolazi s druge strane Atlantika je podrška AfD-u. Tu su stranku javno podržali i novi Trumpov čovjek Elon Musk kao i njegov potpredsjednik J.D. Vance. Njemački institut za ekonomska istraživanja upozorio je da bi "ova neizvjesnost i eskalacija trgovinskog sukoba" mogli koštati njemačko gospodarstvo do jedan posto gospodarske proizvodnje i produljiti recesiju na još jednu godinu.