Poznato šta se dogodilo s obitelji Sadama Huseina

Saddam Hussein nadživio je svoja dva sina. Kusaj i Uday poginuli su 22. srpnja 2003. godine u Mosulu. Oni se nisu željeli predati američkim vojnicima iz 101. zračne desantne divizije koji su imali zadatak da uhite Sadamove sinove

Sadam Husein imao je i tri kćerke. Supruga Sajida Talfah, napustila je Irak nakon Sadamovog pogubljenja vješanjem,  30. prosinca 2006. godine. Ona se nastanila u Kataru. Tijekom 2015. godine stigle su neslužbene vijesti da je ona preminula, ali to nikada nije ni demantirao niti potvrđeno, prenosi Politikin magazin.

Sadamove kćerke napustile su Irak i nastanile se u Jordanu, koji im je pružio azil. Za razliku od Hale i Rane, treća ćerka Raghad se počela baviti politikom i javno govori u odbrani lika i djela njenog oca. Ona je bila umiješana u financiranje ISIL-a u Iraku.

Zbog navodnog posjedovanja oružja za masovno uništenje, čije postojanje u toj zemlji nikada nije dokazano, prije 20 godina, u noći između 19. i 20. ožujka 2003., započela je američka invazija na Irak. Nekoliko mjeseci kasnije, na današnji dan, 13. prosinca 2003., u 20 sati i 30 minuta, uhićen je tada već svrgnuti, irački predsjednik, Sadam Husein. Bila je to glavna vijest na naslovnici Večernjaka, objavljenog u ponedjeljak, 15. prosinca 2003.

'Dame i gospodo, imamo ga!', rekao je novinarima, nakon uhićenja Sadama Huseina, civilni američki upravitelj u Iraku, Paul Bremer.

Nakon raskošnog života završio u tunelu

Nakon desetljeća raskošnog života u brojnim palačama, Sadam Husein je posljednje trenutke na slobodi dočekao sklupčan, u malom, podzemnom tunelu, na dva metra dubine, prekriven smećem.

U sklopu tajne operacije te su ga večeri, u zemunici, u podrumu jedne farme u gradu Adwaru, udaljenom tek 15-ak kilometara od njegova rodnog Tikrita, pronašli američki vojnici.

U trenutku uhićenja, Sadam je imao pištolj, no nije ga ni pokušao upotrijebiti. Nije pružao nikakav otpor, bio je pričljiv i spreman na suradnju. U pohabanoj odjeći, s dugom kosom i umjetnom bradom, svrgnuti vladar Iraka izgledom je potpuno odudarao od svog dotadašnjeg imidža. No, DNK testovi su potvrdili da je uhićeni čovjek, nalik na beskućnika, doista Sadam Husein.

U kolibi, u okolici Tikrita, vojnici su tada pronašli i 750 000 dolara te dva kalašnjikova. Dobro obaviješteni, libanonski izvor tvrdio je kako je informacije o lokaciji na kojoj se skriva Sadam Husein dala njegova bivša, druga supruga, Samira Shahbandar, koja je živjela s jedinim, preživjelim Sadamovim sinom, Alijem. 'Crvenu zoru', kako je nazvana operacija uhićenja Sadama Huseina, analitičari su tada ocijenili najvećim, američkim, vojnim uspjehom u devetomjesečnoj okupaciji Iraka. 

Iako je uhićenje Sadama Huseina bilo povod za slavlje u Bagdadu, Kirkuku i Basri, ta je vijest na Bliskom istoku izazvala duboko podijeljene reakcije, od oduševljenja Izraela, do tuge i nevjerice u Jordanu i na palestinskim područjima. Sadam je, naime, za brojne Palestince bio heroj, koji se protivio Izraelu i njegovim saveznicima. Sa šokom, nevjericom i ljutnjom vijest o njegovu uhićenju primili su i Jordanci, jer je većina tamošnjeg stanovništva Sadama doživljavala kao svearapskog idola i spasitelja Palestine.

Četiri desetljeća vladavine

Sadam Husein postao je vladar Iraka 1979. godine, kada su mu bile 42 godine. Desetljeća na vlasti donijela su mu nepopularne 'etikete' diktatora, tiranina i vladara kojeg se njegov narod bojao više no što se ijedan drugi narod bojao svog vođe. Gotovo četvrt stoljeća Sadamove vladavine obilježila su tri ključna poteza - napad na Iran, u koji je krenuo godinu dana nakon što je postao predsjednik Iraka, zatim sukob s Kuvajtom oko cijene nafte, koji je odlučio riješiti okupacijom te zemlje, što je bio okidač za Zaljevski rat. Po mišljenju nekih analitičara, njegova treća, a ujedno i posljednja, kobna odluka bila je da se suprotstavi tadašnjem američkom predsjedniku, George W. Bushu.