Poruke iz Davosa: Država Palestincima i zamor od Ukrajine

Državni tajnik SAD-a Antony Blinken danas je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu opisao konflikt u Gazi kao "srceparujući" i dodao da je Palestincima potrebna država "koja ljudima daje ono što žele i surađuje s Izraelom da bude efikasna".

Blinken je rekao kako mu patnja muškaraca, žena i djece u Gazi "slama srce" i insistirao na tome da SAD izvrše pritisak na Izrael u vezi s odgovornostima koje ta zemlja ima, prenio je Guardian.

Pročitajte još

Poruka iz Davosa – Svijet se lomi!

Najveći otrov

''Najveći otrov s kojim se suočavamo širom svijeta je dehumanizacija, odnosno nemogućnost da se vidi ljudskost u drugom. Moramo ukloniti taj otrov'', rekao je Blinken, što znači, prema njegovim riječima, da lideri širom svijeta koji to vide moraju biti spremni reagirati.

Na pitanje novinara znači li nejednakost stradanja Palestinaca i Izraelaca tijekom konflikta da su životi Židova bitniji od muslimanskih i kršćanskih, državni tajnik SAD se oštro usprotivio.

"Ne. Točka!", odgovorio je.

Dan ranije je Senat Sjedinjenih Američkih Država odbacio rezoluciju koja bi prisilila State Department da u roku od 30 dana izradi izvješće o tome je li Izrael počinio kršenja ljudskih prava u napadima protiv Hamasa u Gazi.

Glasovanje je iznudio senator Bernie Sanders, nezavisni kandidat koji se nalazi u klubu s demokratima. Iako je ta mjera lako poražena, odražavala je sve veću zabrinutost među nekim demokratskim kolegama predsjednika Joea Bidena, posebno s ljevice, zbog opskrbe Izraela američkim oružjem unatoč velikom gubitku palestinskih civila u sukobu u Gazi.

Pomoć Amerike Izraelu

Da je Sandersova rezolucija usvojena, od State Departmenta bi se zahtijevalo da podnese izvješće Kongresu u roku od 30 dana. Nakon što primi izvješće, Kongres bi mogao razmotriti još jednu rezoluciju kojom se predlažu izmjene sigurnosne pomoći Izraelu.

Zdravstvene vlasti u Gazi, čije podatke Ujedinjeni narodi smatraju prilično pouzdanima, rekle su da je rat, koji sada traje već četvrti mjesec, do utorka ubio 24.285 ljudi u palestinskoj enklavi.

Rat je većinu od 2,3 milijuna stanovnika Gaze protjerao iz svojih domova, neke od njih nekoliko puta, i izazvao humanitarnu krizu, s nestašicom hrane, goriva i medicinskih potrepština.

Sjedinjene Države daju Izraelu 3,8 milijardi dolara pomoći svake godine, u rasponu od borbenih zrakoplova do snažnih bombi koje bi mogle uništiti Hamasove tunele. Biden je zatražio od Kongresa da odobri dodatnih 14 milijardi dolara.

Budućnost za bake i djedove

S druge strane, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres je u svom obraćanju istaknuo kako geopolitčke podjele u sadašnjem svijetu sprečavaju rješavanje globalnih izazova i da su nužne reforme globalnog upravljanja da bi se čovječanstvo izborilo s prijetnjama.

"Vjerujem  da možemo izgraditi novi multipolarni globalni poredak, s novim mogućnostima za liderstvo i s ravnotežom i pravdom u međunarodnim odnosima", rekao je Guterres i dodao da jedino rešenje predstavlja "reformirani, inkluzivni, umreženi multilateralizam".

Naglasio je kako moto ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu "Obnova povjerenja", nije slogan ili PR kampanja, već da prava obnova povjerenja zahtjeva temeljne reforme globalnog upravljanja.

"Institucije i okviri globalnog upravljanja, od Vijeća sigurnosti do sustava Bretton Woods, stvoreni su prije 80 godina. Ne možemo graditi budućnost za naše unuke sa sustavom izgrađenim za naše bake i djedove", zaključio je.

Zamor od Ukrajine

U Davosu je govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je rekao kako Europska unija mora osnaživati svoje obrambene kapacitete, te da su to shvatile i njene članice.

Plenković je govorio na panelu “Braneći europsku ujedinjenu frontu” na kojem su sudjelovali i poljski predsjednik Andrzej Duda, ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba, mađarska predsjednica Katalin Novak i predstavnica bjeloruske oporbe Svetlana Tihanovska.

''Europska unija mora osnaživati obrambene kapacitete. To je nešto što mislim da smo svi razumjeli i oko čega smo se svi jasno angažirali'', kazao je Plenković u raspravi o sigurnosti Europe.

Govoreći o ruskoj agresiji na Ukrajinu i europskom odgovoru, Plenković je rekao kako ''čvrsto vjeruje'' da će EU ustrajati u pomoći Ukrajini.

Poljski predsjednik Andrzej Duda kazao je kako se, iako to nije ''politički korektno'' reći, u Poljskoj osjeća zamor od rata u Ukrajini, iako će Varšava nastaviti pomagati.

Tko će kontrolirati nebo?

Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmitro Kuleba, odgovorio je kako nije čuo nijednog zapadnog dužnosnika, na sastancima ili u privatnim razgovorima, da govori da će pomoć stati, te da Kijev ne osjeća pritisak da započne pregovore o miru.

''Ove godine je cilj izbaciti Rusiju s neba jer onaj koji će kontrolirati nebo će pobijediti u ratu'', dodao je Kuleba.

Mađarska predsjednica Katalin Novák, rekla je kako se o ratnom zamoru treba razgovarati kako bi se on umanjio. Predstavnica zemlje čiji premijer Viktor Orban svojim djelovanjem usporava europsku pomoć Ukrajini jasno je osudila rusku agresiju na tu zemlju.

''Moramo dati do znanja da je Rusija prešla Rubikon'' te da ona ne može pobijediti u tom ratu'', kazala je Novak.