Vatikanski žalbeni sud proglasio je nevažećim postupak u "suđenju stoljeća". Snažan je to udarac nasljeđu pape Franje i vatikanskim tužiteljima koji su na optuženičku klupu izveli kardinala i još nekoliko osoba zbog navodnih financijskih zločina.
U presudi na 16 stranica sud je zaključio kako su i Franjo i vatikanski tužitelji počinili proceduralne pogreške koje poništavaju izvornu optužnicu protiv kardinala Angela Becciua i ostalih te nalažu novo suđenje. Sud je odredio početak novog suđenja za 22. lipnja.
Odvjetnici obrane poručili su kako je riječ o iznimno važnoj, ako ne i povijesnoj odluci, jer znači kako je vatikanski sud zaključio kako jedan papin akt nema pravni učinak.
Presuda je pobjeda za obranu i velik udarac za vatikanske tužitelje, koji su pokušavali spasiti svoj slučaj. Presude iz 2023. protiv Becciua i drugih u Vatikanu predstavljane su kao dokaz papine spremnosti obračunati se s financijskim nepravilnostima u Svetoj Stolici.
Becciuovi odvjetnici tvrde kako ova odluka potvrđuje njihove ranije tvrdnje kako je obrana od početka bila u nepovoljnom položaju.
"To pokazuje kako smo od prvog trenutka bili u pravu kada smo upozoravali na kršenje prava na obranu i tražili poštivanje zakona kako bi se osiguralo pošteno suđenje", rekli su njegovi odvjetnici Fabio Viglione i Maria Concetta Marzo u priopćenju.
Becciuu se sudilo po optužnici zbog sudjelovanja u spornom ulaganju oko 350 milijuna eura vatikanskog novca u luksuznu nekretninu u Londonu, pri čemu je, prema tužiteljima, došlo do velikih gubitaka, manipulacija i izvlačenja novca kroz provizije i naknade.
Osuđen je za pronevjeru i dobio kaznu od pet i pol godina zatvora. Sud je osudio još osam optuženika za pronevjeru, zlouporabu položaja, prijevaru i druga kaznena djela te odredio kako moraju platiti višemilijunske odštete Svetoj Stolici.
Svi optuženi tvrdili su kako su nevini i uložili žalbe nakon dvogodišnjeg suđenja koje je otvorilo niz neugodnih otkrića o Vatikanu, uključujući navodne otkupnine islamističkim militantima, interne obračune i špijunažu.
Tijekom suđenja obrana je tvrdila kako tužitelji nisu dostavili sve dokaze, čime su prekršili pravo na pošteno suđenje. Dio dokumenata bio je redigiran, a neki dokazi, uključujući zapise s mobitela ključnog svjedoka, nisu predani obrani.
Obrana je također tvrdila kako su četiri tajna dekreta koje je Franjo potpisao, a kojima su tužiteljima dane široke ovlasti, kršila prava optuženih jer nikada nisu bila objavljena. Za njih su saznali tek neposredno prije početka suđenja.
Žalbeni sud zaključio je kako jedan od papinih dekreta, koji je omogućio tužiteljima djelovati bez nadzora istražnog suca, ima snagu zakona, ali nije imao pravni učinak jer nije bio objavljen. Također je utvrđeno kako je nedostavljanje svih dokaza obrani poništilo izvornu optužnicu.
Odluka bi mogla imati široke posljedice za novo suđenje jer dovodi u pitanje postupke tužitelja temeljene na ovlastima koje im je dao Franjo. Među njima je i uhićenje posrednika Gianluigija Torzija u lipnju 2020., koji je deset dana bio zadržan u vatikanskim prostorijama bez optužnice i naloga suca, uz oduzimanje njegovih uređaja.
"Povijesna odluka žalbenog suda, koji je prvi put u povijesti Vatikana proglasio papinski reskript ništavnim zbog neobjavljivanja, po našem mišljenju znači potpunu ništavost cijele istrage i suđenja", istaknuli su odvjetnici Massimo Bassi i Cataldo Intrieri.
"Uvjereni smo kako ćemo brzo doći do završetka postupka uz oslobađajuću presudu u većini točaka", dodali su.
Sud, kojim predsjeda nadbiskup Alejandro Arellano Cedillo, naložio je tužiteljima do 30. travnja dostaviti svu dokumentaciju u izvornom obliku. Obrani je dan rok do 15. lipnja za pripremu prijedloga prije početka novog suđenja 22. lipnja piše Index.
