Pomak u pregovorima između Rusije i Ukrajine, pojavio se sporazum od 15 točaka

U srijedu su ukrajinsko-ruske pregovore obilježile neuobičajeno optimistične izjave s obje strane, koje su dale naznake kako se dogovor sad čini moguć, piše Jutarnji list.

Prvo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svojem dnevnom obraćanju građanima na platformi Telegram poručio kako vidi "mogući prostor za kompromis" u razgovorima s Moskvom, te naglasio kako se sada pozicije ruske delegacije čine sve više "realističnima".

Njegov je optimizam ponovio i čelnik ruske diplomacije, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je kasnije tokom dana kazao kako je blizu dogovor o "neutralnom statusu" Ukrajine. "Pregovori nisu laki, iz očiglednih razloga," kazao je Lavrov za RBC. "No ipak, postoji nada da ćemo postići kompromis. Sada se ozbiljno raspravlja o neutralnom statusu, naravno, uz sigurnosna jamstva."

Lavrov je izjavio i kako je terminologija sporazuma već postala definirana, te se dvije strane sada nalaze blizu toga da se slože oko njih, prenosi Hina.

Kako piše Financial Times, nacrt sporazuma sada sadrži 15 točaka i uključuje obećanja da Ukrajina neće ulaziti ni u kakve vojne saveze, neće dopustiti postavljanje stranih vojnih baza i oružja na svojem teritoriju, te da neće otvoriti granice pripadnicima tuđih vojnih snaga. Sporazum bi trebao uključivati i vojno-sigurnosna jamstva saveznika poput SAD-a, Ujedinjene Kraljevine i Turske, a Kijev bi po sporazumu smio i dalje zadržati svoju vojsku. Zauzvrat, ruske snage bi se u potpunosti povukle s teritorija koji su zauzele nakon 24. veljače ove godine.

Prema tri izvora koji su razgovarali s FT-om, Kijev bi ipak trebao prihvatiti određena ograničenja svojih vojnih snaga, a potencijalni bi problem u pregovorima mogle predstavljati odredbe po kojima bi zapadne države jamčile za sigurnost Ukrajine u budućnosti.

Ukrajinska strana već ima neugodno iskustvo s međunarodnim jamstvima svojeg teritorijalnog integriteta - Rusija je 1994. obećala kako će po potrebi i vojno štititi teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u zamjenu za to što se Kijev odrekao svojeg dijela sovjetskog nuklearnog arsenala, te ga je nakon toga predao Moskvi u ruke.

Prema nacrtu sporazuma, Kijev bi morao i osigurati jednakopravnost korištenja ruskog jezika u Ukrajini, gdje je trenutačno ukrajinski jedini službeni jezik, što je bio jedan od povoda za rusku agresiju na Ukrajinu.

Budućnost poluotoka Krima, koji je Rusija pripojila 2014. godine, kao i odmetnutih pokrajina Luganska i Donjecka, čiju je neovisnost Moskva priznala neposredno prije početka invazije, tek bi se trebala odlučiti, a ukrajinski pregovarači ističu kako se radi o "kompartmentaliziranim pregovorima," temi kojom će se baviti kasnije, no i da su spremni na "određene kompromise" u svojoj poziciji po pitanju integriteta tih teritorija.

Unatoč optimizmu, ukrajinski pregovarači još uvijek strahuju da Rusija možda i dalje pregovara s "figom u džepu", te da su naznake potencijalnog kompromisnog rješenja zamišljene tek da bi ruskim snagama na terenu dale vremena da se reorganiziraju, pregrupiraju i ponovno opskrbe zalihama prije obnavljanja svoje ofenzive na ukrajinske gradove.