Poljska uputila slučaj upada dronova na Vijeće sigurnosti UN-a

Tražeći diplomatsku podršku nakon upada sumnjivih ruskih dronova na svoj teritorij, Poljska je u četvrtak objavila da je slučaj uputila Vijeću sigurnosti UN-a, koje će u petak održati hitan sastanak.

Upad dvadesetak dronova iz pravca Ukrajine i Bjelorusije, koji Varšava i njezini saveznici smatraju namjernim, a koji Moskva negira, izazvao je snažne emocije u Poljskoj, koja poziva na jačanje vojnih sposobnosti EU i NATO-a na svom tlu, piše Hina.

Cilj je upućivanja ovog slučaja Vijeću sigurnosti da "skrene pozornost svijeta na ovaj neviđeni napad ruskih dronova na zemlju koja nije samo članica UN-a, već i Europske unije i NATO-a", objasnio je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski za radio RMF FM.

Ovo vijeće sastoji se od pet stalnih članica s pravom veta, podijeljenih u dvije geopolitički suprotstavljene skupine. S jedne su strane Sjedinjene Američke Države, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, sve tri saveznice Poljske i Ukrajine, a s druge su strane Rusija i Kina.

Upad dronova u noći s utorka na srijedu dogodio se u već vrlo napetom kontekstu, uoči velikih zajedničkih rusko-bjeloruskih vojnih vježbi, nazvanih Zapad-2025. Zbog vježbi, zakazanih od petka do sljedećeg utorka, Poljska je zatvorila granicu s Bjelorusijom počevši od četvrtka i ograničila zračni promet na svojim istočnim granicama.

Rusija je u četvrtak zatražila od Varšave da "što prije preispita donesenu odluku (zatvaranje bjeloruske granice)", osuđujući "konfrontacijske mjere" i "politiku eskalacije napetosti".

Litva i Latvija također su najavile ograničenja zračnog prometa na svojim granicama s Rusijom i Bjelorusijom.

'Nema dokaza'

Prema Varšavi, 19 dronova ušlo je u poljski zračni prostor, pri čemu nitko nije ozlijeđen. Najmanje tri drona "ruske proizvodnje", prema Sikorskom, oborila je poljska vojska i njezini saveznici u NATO-u.

Poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz tvrdi da su dronovi poletjeli iz ruskih regija Brjanska, Kurska, Orela i Krasnodara te s Krima koji okupira Rusija.

Ruske vlasti negirale su ikakvu umiješanost u incident, optužujući Varšavu da nije pružila materijalne dokaze.

''Moguće je da se radilo o pogrešci s ruske strane, izjavio je predsjednik SAD-a Donald Trump. "Ali što god se dogodilo, nisam zadovoljan ičime u ovoj situaciji", dodao je obraćajući se novinarima.

Nekoliko poljskih saveznika obećalo je ili ponudilo slanje pojačanja za NATO-ov zračni nadzor.

Njemačka je najavila da će produžiti svoju misiju zaštite poljskog zračnog prostora za tri mjeseca i udvostručiti broj svojih borbenih zrakoplova. Nizozemska je odlučila ubrzati isporuku dviju raketnih baterija Patriot i rasporediti protuzračne i protudronske obrambene sustave, s 300 vojnika.

Češka će rasporediti tri helikoptera Mi-17. Francuska je najavila raspoređivanje triju borbenih zrakoplova Rafale, dok će, prema Varšavi, Britanci angažirati Eurofightere. I Švedska će pojačati svoje napore.

'Potreban dijalog'

Poljski predsjednik Karol Nawrocki sazvao je i sastanak Vijeća nacionalne sigurnosti za četvrtak poslijepodne s premijerom Donaldom Tuskom, ministrima za sigurnosna pitanja, parlamentarnim dužnosnicima i svim strankama zastupljenim u parlamentu.

Nakon sastanka Tusk je rekao da želi "usko surađivati s Ukrajinom kako bi se izgradila što učinkovitija barijera protiv dronova".

''Već smo se dogovorili da ćemo u nadolazećim satima održati konkretne rasprave i razmijeniti iskustva s ukrajinskom stranom'', rekao je.

Upad dronova izazvao je lavinu reakcija poljskih saveznika, od Berlina preko Pariza i Bruxellesa do Washingtona.

Sjevernoatlantsko vijeće, glavno tijelo NATO-a za donošenje političkih odluka, promijenilo je format svog tjednog sastanka kako bi ga održalo u okviru članka 4. osnivačkog ugovora organizacije, čiju je aktivaciju zatražila Varšava.

Taj članak propisuje da će se "strane međusobno konzultirati kad god je, po mišljenju bilo koje stranke, ugrožen teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje strane".

Kina je pozvala na "dijalog" i "konzultacije", rekavši da se nada da će "sve uključene strane na odgovarajući način riješiti svoje razlike", prema Lin Jianu, glasnogovorniku kineskog Ministarstva vanjskih poslova.

Švedska i Češka Republika objavile su u četvrtak navečer da su pozvale ruske veleposlanike u svojim državama kako bi im izrazile prosvjed.