Plenković: U Mostaru sam vidio jedinstvo
Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovao je u Bruxellesu na izvanrednom sastanku na vrhu, koji je u potpunosti u znaku posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, a koji je prvi put u Bruxellesu od početka ruske agresije na njegovu zemlju.
Zelenskij se u četvrtak obratio zastupnicima Europskog parlamenta, zatim je došao u Europsko vijeće na samit čelnika država članica. Nakon toga održao je niz bilateralnih sastanaka s europskim čelnicima, prenosi Hina.
Europski čelnici su za sastanke s ukrajinskim predsjednikom bili podijeljeni u četiri skupine. Plenković je bio u skupini s čelnicima Austrije, Bugarske, Cipra, Grčke, Mađarske i Slovenije.
"Većina Europljana dobro vidi što je zlo"
"Podrška Europske unije i dalje je čvrsta i ovakva solidarnost i ovako velika podrška pokazuju da ogromna većina Europljana jako dobro vidi što je zlo, a to je ruska agresija na Ukrajinu i što je dobro, a to je obrana ukrajinskog naroda od agresije", poručio je Plenković, dodajući da bi bilo "sjajno da i u Hrvatskoj svi to tako jasno vide".
Plenković je aludirao na zastupnike Hrvatskog sabora koji su bili protiv toga da Hrvatska sudjeluje u obučavanju ukrajinskih vojnika, navodi Hina.
Hrvatski je premijer također razgovarao i s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, u prvom redu o dijalogu između Kosova i Srbije i situaciji u Bosni i Hercegovini.
U Mostaru iskazano jedinstvo
Rekao je da je izvijestio Borrella o svojim dojmovima nakon posjeta Mostaru i sudjelovanju na Hrvatskom narodnom saboru.
"Tu je iskazano jedinstvo svih političkih stranka hrvatskog naroda u BiH i poslana poruka da je Bosna i Hercegovina domovina i hrvatskog naroda", rekao je Plenković.
Dodao je da se zahvaljujući njegovim i naporima hrvatske vlade o BiH, o ravnopravnosti hrvatskog naroda i konstitutivnosti razgovaralo na najvišim razinama u EU.
"Učinili smo sve što smo mogli i u konačnici je zbog toga ta tema postala političkom temom koja je dovela do intervencije Visokog predstavnika Christina Schmidta, nakon završetka izbora u BiH. Ta je intervencija omogućila komforan položaj Hrvata u BiH", rekao je Plenković.
Hrvatska vlada ima ustavnu obvezu da pomaže Hrvatima
Najavio da će u sljedeći četvrtak u posjet Zagrebu doći predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, što će biti njezin prvi službeni posjet izvan Sarajeva.
"To je ujedno strašno važan signal i prilika za sagledavanje odnosa na jednom novom nivou. Ja sam rekao vrlo jasno i u Mostaru da hrvatska vlada ima i ustavnu obvezu i političku volju da pomaže Hrvatima, ali da želi graditi odnose s cijelom Bosnom i Hercegovinom, što uključuje i druge narode i sve građane koji tamo žive, a to se vidi iz investicija, infrastrukture, mostova, cestovnih prijelaza", rekao je hrvatski premijer.
Kazao je da Hrvatska nakon ulaska u šengenski prostor ne želi biti "tvrđava prema građanima BiH", nego da će učiniti sve da olakša protok ljudi i komunikaciju.
Što se tiče hrvatskog zahtjeva da sudjeluje u misiji EU-a Althea u BiH, koju je Borrell odbio pozivajući se na odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma, Plenković kaže da su ti razlozi danas prevladani, da više nema nikakvih prepreka za to, ali da je od toga puno važnije to da Hrvati mogu birati svoje predstavnike i da su potpuno ravnopravni.
Plenković je, komentirajući prijedlog za normalizaciju između Kosova i Srbije iza kojeg stoje EU i SAD, rekao da je to dobar prijedlog i da ga treba podržati.
"Nama treba stabilnost na jugoistoku Europe i treba nam dugoročno održivo rješenje", rekao je Plenković, dodajući da se i zaključcima sa samita pozivaju Srbija i Kosovo da prihvate taj prijedlog.
