Plenković: U BiH idem s porukom o cjelovitosti BiH i potrebi dijaloga

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu da u posjet Bosni i Hercegovini ide s porukom o cjelovitosti BiH i potrebi za dijalogom i smanjenjem napetosti u toj susjednoj zemlji. 

"Poruka s kojom idemo u BiH je ona o znaku i signalu prijateljstva, dobronamjernosti, dobrosusjedstva, suradnje, poruka o cjelovitosti BiH, ali i poruke o tome da se sva tri konstitutivna naroda (...) osjećaju dobro i adekvatno zastupljeno", rekao je Plenković koji putuje u BiH u ponedjeljak. 

Hrvatski premijer je dodao da "što se tiče zalaganja i zaštite Hrvata u BiH i njihove ravnopravnosti, mislim da se tu u potpunosti slažemo predsjednik i ja i praktički svi razumni akteri na hrvatskoj političkoj sceni. Oko toga nikada nije bilo prijepora i mislim da je dobro da smo tu svi na zajedničkim pozicijama". 

Neizbježne političke teme posjeta bit će promjena izbornog zakona i najnovija događanja u Banjoj Luci. 

Parlament Republike Srpske u petak je podržao prijedloge člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da taj entitet povuče suglasnost na državne zakone o obrani, sustavu neizravnog oporezivanja te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću. 

"Želim osobno biti u Mostaru, Sarajevu i čuti poruke, dobro razumjeti koje su namjere i koji su koraci nakon usvojenih zaključaka u Skupštini u Banjoj Luci, da vidimo kako možemo u takvim okolnostima dati svoj doprinos", rekao je hrvatski premijer novinarima u subotu. 

Hrvatska se želi pozicionirati kao "razuman i odgovoran akter koji kroz svoju vanjsku politiku štiti i svoje nacionalne interese, ali i smiruje tenzije i daje svoj doprinos tamo gdje ga može i gdje ga, na temelju svojih iskustva, treba dati", dodao je premijer.

Na pitanje novinara mogu li izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i njegova podrška Dodiku ugroziti uspješnost njegova puta u BiH, Plenković je odgovorio da on vodi "konzistentnu" politiku prema BiH, koja uključuje dijalog, ostvarivanje prava Hrvata u BiH i deeskalaciju napetosti. 

"Svako dizanje tenzija u našem susjedstvu se reflektira i na zemlje u okruženju. Jedna od njih smo mi", rekao je Plenković.

Službeni posjet hrvatskog premijera Bosni i Hercegovini započet će svečanim dočekom ispred Vijeća ministara BiH. 

Plenković je u prvom službenom posjetu susjednoj zemlji bio 2016., a u BiH u ponedjeljak putuje na poziv predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije s kojim će održati sastanak 'tête-à-tête'.

Plenković će potom održati sastanak s predstavnicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH - predsjedateljem Doma naroda Draganom Čovićem, zamjenicima Nikolom Špirićem i Bakirom Izetbegovićem i predsjedateljem Predstavničkog doma Denisom Zvizdićem, te zamjenicima Nebojšom Radmanovićem i Borjanom Krišto. 

Hrvatski premijer položit će vijenac na 'Mostu Suade i Olge', nekadašnjem Vrbanja mostu u čast prvim žrtvama opsade Sarajeva Suadi Dilberović i Olgi Sučić 1992. godine. 

Prije odlaska u Mostar predviđeni su susreti s muftijom Islamske zajednice u BiH Huseinom Kavazovićem, mitropolitom Hrizostomom i vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem. 

Plenković će u Mostaru razgovarati s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora u sjedištu HDZ BiH. 

Izborni zakon, migracije, europski put BiH 

Odlazak u Sarajevo je "izraz prijateljstva, poštovanja i potpora BiH kao suverenoj državi, njezinoj cjelovitosti i potpora Daytonskom konceptu BiH i formuli 1, 2, 3 (jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda), potpora europskom putu", doznaje se od izvora iz vlade. 

Susjedne zemlje razgovarat će o upravljanju migracijama, kampovima na granicama, jačanju suradnje BiH s Frontexom, agencijom za nadzor vanjskih granica EU-a, a ti razgovori "važni su" u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u šengenski prostor, ističu iz vlade. 

Među ključnim političkim temama bit će pitanje izmjene izbornog zakona. BiH izlazi na izbore u listopadu iduće godine, a prema preporukama Venecijanske komisije izborna pravila ne bi se trebala mijenjati u izbornoj godini, ali ta preporuka neće se moći ispoštovati. 

Kako bi stekla status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, BiH mora ispuniti 14 kriterija koje je definirala Europska komisija. "Ne tražimo nikakav ubrzani put ili popust u tih 14 točaka", ističu iz vlade, ali dodaju da je Hrvatska spremna pomoći BiH na ispunjavanju tih zahtjeva. 

Posjet nije isključivo političkog karaktera

U hrvatskom izaslanstvu bit će ministri financija, gospodarstva, prometa, Zdravko Marić, Tomislav Čorić i Oleg Butković, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Zdravka Bušić i državna tajnica za Europu pri MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić.

U rujnu je pušten u promet most Svilaj, kontaktna točka cestovne mreže Hrvatske i BiH, a Hrvatska je zainteresirana za nastavak razgovora o infrastrukturnim prekograničnim projektima, uključujući one o budućoj Jadransko-jonskoj autocesti.

Hrvatska i BiH rade na povezivanju plinskih transportnih sustava, a južni pravac Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik s odvojkom za Mostar od "velikog je interesa i značaja", ističu iz hrvatske vlade, a prenosi Hina.