Plenković: Svaka članica treba samostalno odlučivati o mjerama za putovanja u EU-u

Svaka zemlja članica EU-a treba samostalno donositi odluke o mjerama za suzbijanje pandemije na temelju svojih procjena, izjavio u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka dvodnevnog samita europskih čelnika u Bruxellesu.

“Mi smo do sada favorizirali situaciju da se svaka država i svaki sustav javnog zdravstva mora moći donositi odluke na temelju svojih procjena. Mi tako funkcioniramo sve ovo vrijeme”, izjavio je Plenković.

Jedna od tema sastanka na vrhu je i rasprava o koordiniranom odgovoru na pandemiju covida-19. Osim toga također će se razgovarati o gospodarskom oporavku, migracijama i vanjskim odnosima, među ostalim o odnosima s Turskom i Rusijom.

Dio zemalja članica, među njima i Njemačka, zauzimaju se da EU dogovori stroža i dosljednija ograničenja za putovanja s područja pogođenim novim sojevima koronavirusa. Njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je Portugal zbog odluke da dopusti ulazak britanskih turista, iako tamo prevladava indijska varijanta koronavirusa, tzv. delta, prenosi Hina.

S druge strane, države članice koje su većoj mjeri ovisne o turizmu zauzimaju se za liberalniji pristup.

“Hrvatska u ovom trenutku ima prilično dobru epidemiološku situaciju, nizak broj novozaraženih, manje hospitaliziranih, manje preminulih. Postupno se podiže broj cijepljenih bilo prvom ili s obje doze”, rekao je Plenković.

Dodao je da je sloboda kretanja temeljna vrijednost EU-a i da je treba ponovno uspostaviti.

“Sloboda kretanja omogućava normalan život, normalnu cirkulaciju ljudi, kapitala, trgovinsku razmjenu i u konačnici turizam. Za nas je turizam vrlo važan, očekujemo da ova turistička sezona pod motom ‘siguran boravak u Hrvatskoj’ bude uspješnija i bolja. I stoga ćemo se držati stava da ćemo mi procjenjivati odakle nam mogu dolaziti ljudi i gdje se iz Hrvatske vraćaju”, istaknuo je Plenković.

Dvotračni pristup EU u odnosima s Rusijom

Na samitu će se razgovarati i odnosima s Rusijom. Njemačka i Francuska uoči samita izišle su s prijedlogom europskog pristupa prema Rusiji u kojem se zauzimaju da se s jedne strane prijeti mogućnošću novih ekonomskih sankcija, a s druge se predlaže održavanje samita europskih čelnika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

EU se i inače zauzima za dvotračni pristup. Prošli je tjedan visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell objavio izvješće u kojem upozorava da se Unija mora pripremiti na dodatno pogoršanje odnosa s Rusijom i predlaže da Unija istodobno odbija rusko ponašanje, vrši pritisak i vodi dijalog s Rusijom kako bi se rusko vodstvo pridobilo za konstruktivniji angažman.

“I njemačko-francuski prijedlog jest za dvotračni pristup, koji EU često ima i za odnose i s Rusijom i Turskom. Oko nekih stvari smo principijelni i čvrsti, a oko drugih otvaramo prostor za suradnju. To je i logično s obzirom na ekonomske interese koji postoje”, rekao je Plenković.

Hrvatska protiv diskriminacije vilo koje manjine

Jedna od tema koja nije na dnevnom redu, ali se neće moći izbjeći jest i pitanje mađarskog zakona, koji je naišao na osudu većine čelnika zbog diskriminacije prema LGBTIQ zajednici.

Premijer Plenković je rekao da je hrvatsko stajalište jasno i protiv diskriminacije

“Mi smo protiv bilo kakve diskriminacije, bilo koje manjine, bilo čijih ljudskih prava i tu smo vrlo jasni. U ovakvim situacijama kada postoji neki prijepor oko zakona na nacionalnoj razini mi smatramo da Europska komisija kao čuvarica ugovora EU-a ima zadaću pogledati jesu li ti zakoni u skladu s vrijednostima i pravnom stečevinom EU-a. Mi smo protiv bilo kakve diskriminacije i ne vidimo potrebu da se tu dodatno pridružujemo nekim očitovanjima i deklaracijama”, rekao je Plenković.

Sedamnaest čelnika država članica EU-a pozvalo je u četvrtak u zajedničkom pismu na poštovanje prava osoba LGTIQ. U pismu se ne spominje izrijekom Mađarska, ali je jasno da se odnosi na mađarski zakon.

Mađarski parlament je nedavno izglasao amandmane na više zakona kojima se zabranjuje “prikazivanje i promicanje rodnog identiteta različitog od spola po rođenju, promjene spola i homoseksualnosti” osobama mlađim od 18 godina.

Pismo u kojem se poziva na poštivanje temeljnih ljudskih prava i osuđuje diskriminacija potpisali su čelnici Njemačke, Belgije, Francuske, Italije, Danske, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Cipra, Latvije, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Finske i Švedske. Pismu se naknadno pridružio austrijski kancelar Sebastian Kurz.