Parlamentarni izbori za Hrvatski sabor: 2.302 kandidata u borbi za 151 zastupničko mjesto

Parlamentarni izbori za zastupnike u Hrvatskom saboru održat će se u Hrvatskoj u srijedu 17. travnja 2024. godine na kojima će se u zemlji i u dijaspori na 6.884 biračka mjesta za četverogodišnji saborski mandat natjecati 2.302 kandidata na 165 listi.

Prema odluci o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor koju je donio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, srijeda 17. travnja, dan provedbe izbora u Hrvatskoj, neradni je dan. Izbori na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske održat će se u utorak 16. travnja i u srijedu 17. travnja.

Dijaspora bira tri zastupnika u 41 državi

Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj birat će tri od ukupno 151 saborskog zastupnika, u 11. izbornoj jedinici koja obuhvaća ukupno 41 državu.

Od 110 biračkih mjesta u dijaspori, najviše ih je u Bosni i Hercegovini, ukupno 43, dva manje nego na prethodnim izborima održanim 2020. godine, a glasat će se u ukupno sedam bh. gradova.

Najviše biračkih mjesta bit će otvoreno u Mostaru, 22, u Vitezu će ih biti pet, u Sarajevu četiri, u Tuzli dva, u Banjoj Luci jedno, dok će u Livnu biti otvorena četiri biračka mjesta.

U Njemačkoj će biti otvoreno 12 biračkih mjesta, po četiri biračka mjesta bit će otvorena u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, po tri su biračka mjesta određena za Italiju i Srbiju - jedno u Beogradu, dva u Subotici. Po dva biračka mjesta su u Crnoj Gori, Austriji, Mađarskoj, Švicarskoj te u Kanadi, dok će u svim preostalim državama biti otvoreno po jedno biračko mjesto.

Osam predstavnika nacionalnih manjina 

Manjine su obuhvaćene u 12. izbornoj jedinici u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika. Srbi kao najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj imaju pravo na tri saborska zastupnika. Sabor ima jednog zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, u prethodnom sazivu ove manjine predstavljala je predstavnica Albanaca, no Bošnjaci su se ujedinili najavivši jednog kandidata za ove izbore, kako ne bi došlo do ponovnog rasipanja glasova druge najbrojnije manjine u Hrvatskoj.

Očekuju pobjedu kandidata koji bi u naredne četiri godine trebao predstavljati Bošnjake i druge četiri manjine. Ostala četiri manjinska zastupnika birat će u 12. izbornoj jedinici svi državljani Republike Hrvatske koji su registrirani kao pripadnici jedne od 22 institucionalizirane nacionalne manjine.

Ankete daju prednost HDZ-u 

Po anketi koju je objavila Hrvatska radio-televizija (HRT) u sklopu istraživanja HRejting, koje je izradila agencija Promocija plus u deset od ukupno 12 izbornih jedinica, na uzorku od 600 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) bit će ponovno uvjerljivi pobjednik izbora.

Prema navedenoj anketi, HDZ osvaja 60 mandata, SDP-ova koalicija Rijeke pravde 44 mandata, Domovinski pokret i partneri 14 mandata, Most i partneri devet mandata, Možemo devet mandata, IDS dva mandata, itd.

Najveće iznenađenje ovih izbora izazvala je objava predsjednika Zorana Milanovića koji izlazi na parlamentarne izbore kao premijerski kandidat Socijaldemokratske partije (SDP), odnosno koalicije Rijeke pravde, što je izazvalo polemike u javnosti te reakciju i ocjenu Ustavnog suda Hrvatske kako se predsjednik Republike Hrvatske ne može kandidirati na parlamentarnim izborima, osim ako da ostavku na aktivnu funkciju predsjednika. No, unatoč preporukama Ustavnog suda, Milanović je ostao u kampanji za koaliciju Rijeke pravde, tako da je najavio odstupanje s predsjedničke funkcije kada se i službeno registrira kao premijerski kandidat većine. Funkciju predsjednika Hrvatske u tom slučaju privremeno može preuzeti predsjednik Hrvatskog sabora ili netko od potpredsjednika.

Premijerski kandidat HDZ-a i dalje je Andrej Plenković koji ovu funkciju obnaša od 2016. godine. Stranka Most kao svog premijerskog kandidata istaknula je Nikolu Grmoju, a stranka koja je trenutno na vlasti u Zagrebu, Možemo, saborsku zastupnicu Sandru Benčić.

Za preuzimanje vlasti i imenovanje premijera na čelu nove Vlade, pobjednička stranka ili koalicija morat će predsjedniku Hrvatske predočiti podršku najmanje 76 izabranih predstavnika na parlamentarnim izborima, što je minimalna natpolovična većina od ukupno 151 zastupnika.

Za smanjen udio žena na listama propisane novčane kazne 

Na svim listama za parlamentarne izbore ukupno je 2.302 kandidata, od čega 1.333 muškarca i 969 žena, što je omjer 58:42 posto u korist muškaraca. Gotovo petina, to jest 32 od 165 listi koje se natječu na izborima za Hrvatski sabor, nema dovoljno žena, odnosno muškaraca, pa njihovim predlagateljima u perspektivi prijete novčane kazne.

Prema zakonu, na izbornim listama od 14 kandidata najmanje šest kandidata moraju biti žene, odnosno muškarci. Za svaku listu bez uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca, predlagatelj liste može biti kažnjen sa 6.636 eura.

Za Hrvatsku je 2024. superizborna godina jer građani imaju priliku tri puta glasati. Nakon parlamentarnih izbora, izbori za Europski parlament slijede 9. lipnja, kao i u drugim zemljama članicama Europske unije. Krajem 2024. godine hrvatski građani će imati priliku birati i na predsjedničkim izborima. Prvi krug bi se trebao održati krajem prosinca, a bude li drugog kruga, on će se održati početkom 2025. godine, do kada i aktualnom predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću traje petogodišnji mandat.