''Ovo je tek početak'' - Netanyahu najavio da Izrael priprema kopnenu invaziju na Gazu

Izrael priprema kopnenu invaziju na Gazu, rekao je premijer Benjamin Netanyahu u televizijskom obraćanju u srijedu, no odbio je iznijeti bilo kakve informacije o operaciji i kad bi do nje trebalo doći.

Rekao je da će odluku o tome kad bi snage trebale ući u palestinsku enklavu, koju kontrolira islamistički pokret Hamas, trebao donijeti poseban vladin ratni kabinet, u kojemu je i čelnik jedne od centrističkih opozicijskih stranaka.

''Ovo je tek početak''

''Već smo ubili tisuće terorista i ovo je samo početak'', rekao je Netanyahu.

''Istovremeno, pripremamo se za kopnenu invaziju. Neću reći kad, kako ili koliko. Neću također govoriti o različitim kalkulacijama koje provodimo, a kojih je javnost uglavnom nesvjesna, a tako i treba ostati.''

Izrael danima intenzivno bombardira gusto naseljenu Gazu nakon Hamasova napada 7. listopada u kojem je stradalo 1400 ljudi. Više od 6000 Palestinaca ubijeno je u bombardiranju, prema ministarstvu zdravstva Gaze.

Skandal će se istražiti

Netanyahu, koji dosad nije preuzeo odgovornost za sigurnosne propuste koji su doveli do Hamasova napada, rekao je da će svi uključeni odgovarati.

''Skandal će se u cijelosti istražiti'', rekao je. ''Svatko će morati objasniti, ja također. No do toga će doći tek nakon rata.''

Ranije, Wall Street Journal izvijestio je da se Izrael složio s odgodom invazije na Gazu, dok SAD ne rasporedi svoju proturaketnu obranu u regiji.

Reuters je u ponedjeljak izvijestio da je Washington savjetovao Izraelu da odgodi kopneni napad na Pojas Gaze i da Katar, koji posreduje s palestinskim milicijama, drži obaviještenim, s obzirom na to da nastoji osloboditi više talaca i pripremiti se na mogući širi regionalni rat.

Biden o sukobima na Bliskom istoku: "Napadaju Palestince tamo gdje se smiju nalaziti"

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu da bi kriza između Izraela i Gaze trebala uključivati "put prema miru", uključujući i nezavisne države za Izraelce i Palestince te integraciju Izraela među svoje arapske susjede.

Pročitajte još

U Sarajevu otkazano obilježavanje obljetnice progona Židova

Američki predsjednik Joe Biden je otvorio zajedničku konferenciju za medije s australskim premijerom Anthonyjem Albaneseom rekavši da je američka potpora izraelskoj obrani čelično čvrsta, no da obje strane trebaju razmisliti o putu prema naprijed u regiji jednom kad se kriza u Gazi razriješi.

"Izraelci i Palestinci jednako zaslužuju živjeti jedni pored drugih u sigurnosti, dostojanstvu i miru", rekao je Biden. Biden je rekao da je jedan od razloga zašto su militanti Hamasa napali južni Izrael taj da spriječe normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije. Izrael je u osvetničkom bombardiranju ubio više od 6500 ljudi.

"Vjerujem da su nevini ubijeni i da je to cijena rata." Jednom kad kriza završi "mora postojati vizija što dolazi sljedeće" u regiji, rekao je Biden, budućnost koja treba uključivati rješenje dvije države za Izraelce i Palestince.

"Nastavljaju me obavještavati o naseljenicima koji napadaju Palestince u Zapadnoj obali", rekao je Biden, optuživši ih da dolijevaju ulje na vatru.

"Napadaju Palestince tamo gdje se smiju nalaziti", rekao je. Albanese, u otvaranju govora, rekao da će Australija dati dodatnih 15 milijuna dolara humanitarne pomoći za civile u Gazi.

Macron: Masovna kopnena invazija na Gazu bila bi pogreška

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako vjeruje da bi Izrael masovnom kopnenom invazijom na Gazu napravio pogrešku.

Upozorenje je stiglo dok je Macron u Kairu razgovarao s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem, koji je također pozvao da se izbjegne kopnena invazija na palestinski teritorij.

"Francuska priznaje pravo Izraela da se brani. Što se tiče kopnene intervencije, ako je u potpunosti usmjerena protiv terorističkih skupina, to je legitiman izbor, ali ako je to masovna operacija koja bi ugrozila civilno stanovništvo, u tom slučaju mislim da bi to bila pogreška za Izrael", rekao je Macron pred novinarima.

Dodao je da bi "to također bila pogreška za Izrael jer bi bilo malo vjerojatno da će ponuditi dugoročnu zaštitu i jer je nekompatibilno sa zaštitom civilnog stanovništva ili poštivanjem međunarodnog humanitarnog prava i pravila ratovanja".

Macron je rekao da će Francuska u sljedećih 48 sati poslati mornarički brod da pomogne bolnicama u Gazi.

Humanitarna pauza

Sve više zemalja zahtijeva od Izraela da napravi humanitarnu pauzu u svojim napadima na Hamas u Gazi u kojima su stradale tisuće Palestinaca, od kojih su mnogi djeca. Biden, samoproglašeni cionist, snažno je podupirao Izrael nakon Hamasova napada, dok je upozoravao zemlju da se drži demokratskih principa.

Biden je, uz to, poslao upozorenje Kini nakon niza pomorskih konfrontacija s Filipinima, rekavši da je američka podrška obrani Manile čvrsta. Kina ima svojih vlastitih unutrašnjih i vanjskih poteškoća sada, dodao je Biden. Posjet Australiji trebao bi rezultirati dogovorima usmjerenim prema odbijanju Kine, iako zasebno dvije zemlje pokušavaju otopiti zategnute odnose s Pekingom.

Dvije nacije su predane tome da "Indopacifik ostane slobodan, otvoren, prosperitetan i siguran", rekao je Biden.

Albanese je također obećao nastavak suradnje u borbi Ukrajine protiv ruske invazije. Među budućim dogovorima su projekt podvodnog internetskog kabela i ulaganja u infrastrukturu pomorskog pristaništa koje bi bilo na korist pacifičkim otočnim nacijama čija će asistencija možda biti potrebna kao odgovor na bilo koji budući sukob s Kinom zbog Tajvana ili Južnog kineskog mora.

Rezolucije UN-a o humanitarnoj stanci i prekidu vatre nisu prošle

Američke rezolucije koje su pozivale na humanitarne pauze i prekid vatre u Gazi nisu prošle. Rusija i Kina na tu su ideju stavile veto. Ujedinjeni Arapski Emirati također su glasali protiv, dok je deset članica UN-a glasalo za, a dvije su bile suzdržane.

Rusija je najavila da neće podržati plan te je iznijela vlastitu rezoluciju pozivajući na humanitarni prekid vatre. Ali ni ova ideja nije prošla nakon što su na nju veto stavili SAD i Velika Britanija. Kina, Rusija, Emirati i Gabon glasali su za rezoluciju, a devet zemalja bilo je suzdržano.