Ove zime u Alpama poginulo 99 osoba: Stručnjaci objašnjavaju zašto dolazi do tragedija

Istražujući pozadinu niza tragedija na improviziranim skijalištima u Europi, koja su od listopada prošle godine do danas odnijela čak 99 života, portal američke televizije CNN upozorio je na novu vrstu taloženja snijega u Alpama kao mogući uzrok pokretanja smrtonosnih lavina u kojima pogibaju skijaši i planinari.

Što je potrebno da se lavina pokrene?

"Lavine zahtijevaju kombinaciju triju stvari: snijega, nagiba strmijeg od 30 stupnjeva i okidača, poput svježeg ili otopljenog snijega, osobe, životinje ili vjetra. Naravno, to je prisutno u Alpama svake zime, ali specifični uvjeti učinili su ovu zimu opasnijom od drugih", rekao je za CNN Stéphane Bornet, direktor francuskog Nacionalnog udruženja za proučavanje snijega i lavina (ANENA).

Nakon prvih snježnih padalina u studenome, dodao je Bornet, uslijedilo je dugo razdoblje visokog atmosferskog tlaka, tijekom kojega se snijeg na tlu razvio u takozvana "kutna zrna". Upozorio je kako ta zrna pomalo nalikuju velikim kristalima šećera i ne vežu se učinkovito s okolnim slojevima snijega.

Kutna zrna i "efekt kugličnih ležajeva"

"Sama po sebi, ova vrsta snijega nije opasna. Ali ako je prekrivena svježim snijegom, ti krhki slojevi mogu se aktivirati i ponašati se pomalo poput kugličnih ležajeva, poput transportne trake koja omogućuje lavini da se prilično lako kreće", pojasnio je Bornet.

CNN-ov prilog objavljen je nakon tragedije na improviziranom skijalištu u Kaliforniji, u kojoj je poginulo devet osoba.

Porast broja poginulih u Alpama

Bornet navodi kako je tijekom posljednjih nekoliko tjedana diljem Europe palo nekoliko metara svježeg snijega, u sklopu vremenskog obrasca povezanog s neobičnom južnom mlaznom strujom. Taj je obrazac donio velike količine oborina, uzrokujući i poplave u područjima nižih nadmorskih visina.

"Istodobno, snježni se pokrivač hrani vjetrom, što znači da imamo veliko nakupljanje snijega na tlu", napomenuo je direktor ANENA-e. Prema njegovim podacima, samo u francuskim Alpama lavine su od 26. prosinca do danas usmrtile 28 ljudi.

To je, prema istome izvoru, velik porast u odnosu na prosječnih osam smrtnih slučajeva koji se obično bilježe u ovom razdoblju sezone. U Italiji i Švicarskoj broj poginulih u lavinama također je znatno veći od uobičajenog, dodaje se.

"Cijela planina tutnji kada se s nje sruši lavina. Vrtložna, kovitlajuća masa približava se poput parnog vlaka, podižući tisuće tona materijala pri spuštanju, bacajući oblake snijega u zrak dok postiže brzinu do 130 kilometara na sat i pokazujući svoju nevjerojatnu, zastrašujuću moć. Jedna lavina u ponedjeljak je izbacila iz tračnica vlak u Švicarskoj, ozlijedivši petero ljudi u kompoziciji, dok je druga ranije ovog mjeseca zahvatila sklonište na francuskoj planinskoj padini, razbivši prozore i bacivši snježne nanose u kuhinju zgrade", navodi CNN.

Upozorenja 4. i 5. stupnja

Razvoj događaja potaknuo je nekoliko regionalnih službi za prognozu lavina u podalpskom dijelu Europe da tijekom većeg dijela posljednja dva tjedna izdaju ozbiljno upozorenje 4. stupnja, a neka su područja čak dosegla i najozbiljnije upozorenje 5. stupnja.

"Ovi opasni uvjeti neobični su, ali nisu izvanredni", rekla je Christine Pielmeier, prognostičarka lavina u Institutu za istraživanje snijega i lavina u Švicarskoj.

Dodala je kako se takvi uvjeti mogu pojaviti otprilike svakih pet do 15 godina, uz mogućnost da se jave tijekom dvije uzastopne zime ili da izostanu tijekom duljeg razdoblja.

CNN navodi kako znanstvenici upozoravaju da je teško izmjeriti utjecaj klimatske krize na učestalost takvih lavina. Vrijeme je promjenjivo po svojoj prirodi, pa sličan vremenski obrazac može različito utjecati na okoliš, ovisno o postojećim uvjetima, a sveobuhvatni skupovi podataka često nisu dostupni.

"Teško je povući izravnu vezu, iako znamo da se klima mijenja, to je neporecivo. Jedan učinak koji jasno možemo pripisati promjenjivoj klimi jest promjenjiva granica kiše i snijega, što znači da ćemo imati vremenske obrasce koji donose snijeg na vrlo niskim nadmorskim visinama, a već sljedeći dan mogla bi padati kiša na 2000 ili 2500 metara", rekao je Bornet.

Prema njegovim riječima, takva promjenjiva granica može u nekim slučajevima učvrstiti snježni pokrivač slijeganjem i vezivanjem, čineći ga manje sklonim lavinama, ali u drugim ga slučajevima može učiniti težim.

Zašto dio ljudi ignorira upozorenja?

Prelazeći na sklonost dijela skijaša i planinara da "hodočaste" na netaknuta planinska područja, CNN ističe kako je skijanje u divljini privlačno jer omogućuje slobodu kretanja po netaknutom snijegu, izvan uređenih staza.

"Unatoč ovom iskušenju, većina naprednih skijaša drži se označenih staza tijekom opasnih uvjeta. Ali neki, posebno turisti koji su možda potrošili tisuće dolara na jednotjedni skijaški odmor, manje su skloni poslušati upozorenja o lavinama. Uložite vrijeme i novac, ne možete ga vratiti, pa biste željeli dobiti neki povrat za tu investiciju, a to onda pomiče granice", rekao je za CNN Audun Hetland, koji proučava donošenje odluka u lavinskim situacijama na Arktičkom sveučilištu u Norveškoj.

Hetland podsjeća kako stručni vodiči i iskusni skijaši mogu danima procjenjivati teren u izazovnim uvjetima jer imaju vremena, dok ga turisti često nemaju.

Stručnjaci, uključujući CNN-ove sugovornike, savjetuju redovito praćenje prognoza lavina, skijanje uz lokalne stručne vodiče te odabir plićih padina pri skijanju izvan uređenih staza.