Od munjevite akcije do sramotnog povlačenja

Američke snage, zajedno s britanskim saveznicima, lansirale su 7. listopada 2001. godine prve zračne udare na Afganistan. Bio je to početak Operacije Trajna sloboda (Operation Enduring Freedom) - vojne kampanje koja je trajala gotovo dva desetljeća i promijenila geopolitičku sliku svijeta.

Invazija nije bila samo odgovor na tragediju 11. rujna, nego i kulminacija dugogodišnjih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i talibanskog režima koji je pružao utočište teroristima. To je bila priča o osveti, pogrešnim procjenama i cijeni rata koja se mjeri u životima i izgubljenim godinama.

Teroristički napad na New York kao prekretnica

Napad na Afganistan bio je izravna posljedica terorističkih napada 11. rujna 2001., u kojima je mreža Al-Kaida, predvođena Osamom bin Ladenom, ubila gotovo 3.000 ljudi u New Yorku, Washingtonu i Pennsylvaniji. Al-Kaida je djelovala iz Afganistana, gdje je od sredine devedesetih imala sigurno utočište pod zaštitom talibanskog režima.

Talibani, koji su 1996. godine preuzeli vlast u Kabulu pod vodstvom Mullaha Omara, kontrolirali su većinu zemlje i omogućili Al-Kaidi da osnuje kampove za obuku i planiranje operacija.

Nakon bombaških napada na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji 1998., Washington je više puta tražio izručenje bin Ladena, no talibanski čelnici odbili su te zahtjeve, pozivajući se na vjerske i pravne razloge.

Ultimatum i početak globalnog rata protiv terorizma

Nakon 11. rujna, predsjednik George W. Bush izdao je ultimatum: Talibani moraju predati bin Ladena i uništiti terorističke baze – ili će se suočiti s vojnom silom. Kada su zahtjevi odbijeni, Sjedinjene Države odlučile su podržati Sjeverni savez, koaliciju afganistanskih frakcija koje su se već godinama borile protiv talibanske vlasti.

ime je započeo ono što je Bush nazvao "ratom protiv terorizma" – globalnom kampanjom čiji je cilj bio uništiti mreže koje prijete međunarodnoj sigurnosti.

Brzi udari i pad Kabula

U zoru 7. listopada 2001., američke i britanske snage započele su masivne zračne udare na talibanske i Al-Kaida mete diljem Afganistana. Ciljevi su uključivali vojne baze, komunikacijske centre i skladišta oružja. Krstareće rakete tipa Tomahawk i bombarderi B-52 uništili su velik dio talibanske infrastrukture već u prvim danima.

Na terenu, CIA i američke specijalne postrojbe surađivale su sa Sjevernim savezom, pružajući im logističku i obavještajnu podršku. Do sredine studenog, talibanske snage počele su se urušavati. 13. studenoga 2001. Sjeverni savez ušao je u Kabul gotovo bez borbe, a talibanska vlada pobjegla je prema jugu.

Pad talibanskog režima i promašena prilika

Do početka prosinca pao je i Kandahar, posljednje veliko talibansko uporište. U borbama oko planinskog područja Tora Bore američke su snage pokušale zarobiti bin Ladena, no on je uspio pobjeći u Pakistan. Do kraja godine talibanski režim bio je srušen, a Hamid Karzai imenovan je privremenim predsjednikom na međunarodnoj Bonnskoj konferenciji.

Dvadeset godina kasnije: Povlačenje i povratak Talibana

Iako je početak bio brz i odlučan, rat u Afganistanu pretvorio se u najduži američki sukob u povijesti. Operacija Trajna sloboda službeno je završila 2014. godine, nakon čega je započela nova faza - Operacija Freedom's Sentinel, usmjerena na obuku i potporu afganistanskoj vojsci.

No, unatoč golemim ulaganjima - procjenjuje se da su ukupni troškovi rata premašili 2 bilijuna dolara - afganistanske institucije ostale su krhke i ovisne o zapadnoj pomoći. Sporazum u Dohi iz veljače 2020., potpisan između SAD-a i Talibana, predviđao je povlačenje stranih trupa do svibnja 2021., što je kasnije produljeno do 31. kolovoza iste godine.

Povlačenje SAD-a i povratak na početak

Kada je predsjednik Joe Biden u travnju 2021. potvrdio kraj američke misije, talibani su započeli munjevitu ofenzivu. Do srpnja su osvojili većinu provincijskih središta, a 15. kolovoza 2021. bez gotovo ikakvog otpora ušli su u Kabul. Predsjednik Ashraf Ghani pobjegao je iz zemlje, a prizori kaosa na aerodromu - dok su američke snage evakuirale više od 120.000 ljudi - obišli su svijet.

Nakon paničnog američkog bijega, talibani su se dokopali američkog oružja. Onda su, da se narugaju, rekreirali poznatu sliku iz Drugog svjetskog rata

Posljednji američki vojnici napustili su Afganistan 30. kolovoza 2021., čime je završila dvadesetogodišnja intervencija koja je odnijela više od 2.400 američkih života, desetke tisuća afganistanskih civila i ostavila duboke političke i društvene ožiljke. Talibani su ponovno proglasili Islamski emirat Afganistan, vraćajući zemlju na početak priče koja je počela prije dva desetljeća - u istoj prašini, ali s mnogo više boli i sumnje piše Index.