Planirane izmjene i dopune Krivičnog zakonika Srbije izazvale su oštre kritike Građanskih inicijativa i pravne struke, koji upozoravaju da vlast pokušava kriminalizirati mirne proteste i blokade prometnica. Nacrt zakona predviđa da svako postavljanje prepreka u prometu, bez obzira na stvarnu opasnost, postaje kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna do godinu dana, prenosi nova.rs.
Prema predloženim izmjenama briše se dosadašnji uvjet da blokada mora dovesti do opasnosti po život, tijelo ili imovinu. Stručnjaci smatraju da ovakva izmjena predstavlja pokušaj zastrašivanja građana i suzbijanja prosvjeda, dok advokat Jovan Rajić ističe da vlast testira javnost i međunarodnu zajednicu probnim “balonom”.
“Represija može samo povećati nezadovoljstvo naroda. Ovime se pokušava ugušiti glas građana, no ovakve mjere neće zaustaviti bunt. Alternativa bi bila drastična represija poput one u Gruziji i Bjelorusiji, ali Vučić vjerojatno nije spreman na taj korak jer bi to značilo prekid suradnje s EU i otvaranje puta diktaturi”, ocjenjuje Rajić, prenosi nova.rs.
Prve masovne blokade prometnica u Srbiji organizirao je Savo Manojlović krajem 2021. godine zbog izmjena Zakona o referendumu i Zakona o eksproprijaciji. Tada su građani i ekološki pokreti sinhronizirano blokirali važne raskrižja, a reakcija vlasti bila je povrat zakona Narodnoj skupštini i dijelom ispunjenje zahtjeva građana.
Građanske inicijative upozoravaju da predložene izmjene Krivičnog zakonika šalju opasnu poruku – da mirni prosvjedi i blokade mogu biti tretirani kao kazneno djelo. “Umjesto da štiti pravo na okupljanje, država uvodi represiju. Građani koji traže pravdu nisu kriminalci – kriminalno je koristiti zakon da se uguši njihov glas”, navode u priopćenju.
Vlast je najavila uvođenje novih kaznenih djela, pooštravanje kazni za postojeće prekršaje, te posebnu zaštitu prosvjetara i medicinskog osoblja. Neki prijedlozi, poput ukidanja pješačkih prijelaza, izazvali su kontroverze jer bi olakšali kažnjavanje građana za blokade prometa.
Ministarstvo pravde otvorilo je javnu raspravu o nacrtu zakona koja traje do 1. listopada, dok stručna i građanska javnost nastavlja upozoravati na opasnost od kršenja prava na mirno okupljanje i slobodu izražavanja.
