Novi soj koronavirusa stigao u Europu

Internetska adresa za provjeru medicinskih podataka PubMed Nacionalne medicinske biblioteke američke vlade, koja skuplja medicinske članke iz čitavog svijeta, još do početka travnja nije našla osobito mnogo znanstvenih podataka o soju virusa P.1 kao jednoj od već brojnih inačica koronavirusa.

Ipak navodi znanstveni rad sa sjevera Brazila koji pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od "klasične" varijante, piše Deutsche Welle.

No znanstvenih nalaza još nema: virus se u Brazilu doista širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. travnja je u toj zemlji zaraženo preko 13 milijuna osoba – na 211 milijuna stanovnika.

Je li taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći: točno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom siječnja je umiralo po oko 1000 osoba svakog dana, sad ih je već i po 3000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvena skrb gotovo kolabirala.

Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90% novooboljelih od tog novog soja: zbog stanja u tamošnjem zdravstvu je nemoguće provjeravati genetski kod virusa kod svakog oboljelog.

Što znamo?

Isto tako je neosporno da je taj soj već zabilježen ne samo u Meksiku ili Kolumbiji nego da je već stigao i u Europu, u Belgiju i Švedsku.

Soj P.1 je utvrđen 10. siječnja u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na proteinu šiljku, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ljudske stanice.

Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koje su već preboljele koronu i koje su stvorile imunitet.

Pročitajte još

Novi soj koronavirusa u osam europskih zemalja

Taj zaključak je utemeljen na činjenici kako se soj P.1 osobito širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom valu pandemije. Pretpostavlja se i kako taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale neovisno.

Teži oblik?

Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja su liječnici skloni reći – ne, nije.

Ali teško je reći definitivni odgovor baš zbog zaraznosti i pretrpanosti bolnica tako da je više smrtnih slučajeva rezultat prije svega toga što nema dovoljno mjesta na odjelima intenzivne skrbi i dovoljno respiratora.

No znanstvenih i pouzdanih statističkih podataka o opasnosti soja P.1 jednostavno još nema.

Učinkovitost cjepiva? 

I tu još nema jednostavnog odgovora: poznato je kako preparati AstraZenece i BioNTecha u laboratorijskim uvjetima stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da preparat AstraZeneca nije toliko djelotvoran protiv virusa s južnoafričkom mutacijom B.1.351.

No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i cijepljene osobe mogu biti "napadnute" virusom, ali kako je onda tijek bolesti mnogo blaži.

Utoliko se može reći i kako barem do neke mjere postojeća cjepiva djeluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno provode istraživanja.