Novi europski vojni div nezaustavljivo raste, ulaganja u obranu potiču i gospodarstvo

Nakon godina velikih kupnji američkog i južnokorejskog naoružanja, Poljska sve veći dio novca usmjerava prema domaćim tvrtkama i onima iz srednje Europe.

Cilj je jasan. Poljska želi tvornice, tehnologiju i lance opskrbe što bliže svojem teritoriju. Prema Reutersovoj analizi, vrijednost poljskih nabava od domaćih tvrtki, uključujući zajedničke projekte s tvrtkama iz srednje Europe, gotovo se učetverostručila od 2022. godine. Prošle godine dosegnula je 30,4 milijarde zlota, odnosno oko 8,15 milijardi dolara.

Za obranu 53 milijarde eura

Brojke pokazuju razmjere promjene. Poljska bi ove godine, prema podacima NATO-a koje prenosi Reuters, trebala izdvojiti oko 53 milijarde eura za osnovne obrambene rashode. Godinu ranije taj je iznos bio oko 44 milijarde eura.

Vojni izdaci sada odgovaraju približno 4,7 posto poljskog BDP-a, što Poljsku svrstava među države koje proporcionalno svojem gospodarstvu izdvajaju najviše za obranu u NATO-u.

Istodobno, poljske oružane snage premašile su brojku od 220.000 pripadnika.

Dužnosnici u Varšavi otvoreno govore o stvaranju najveće kopnene vojske u Europi. Ali veličina vojske otvara još jedno pitanje. Tko će je opskrbljivati?

Nije dovoljno kupiti tenkove i zrakoplove

Poljska je posljednjih godina naručivala velike količine stranog naoružanja. Američki tenkovi Abrams, sustavi Patriot i borbeni zrakoplovi F-35 ostaju važan dio modernizacije.

Međutim, rat u Ukrajini pokazao je europskim državama koliko brzo veliki sukob može isprazniti skladišta streljiva. Pokazao je i koliko problematično može biti oslanjanje na dobavljače udaljene tisućama kilometara.

Zato Varšava sada prednost daje proizvodima koji se troše u velikim količinama. To su streljivo, dronovi, rakete i druga vojna oprema koja se mora brzo nadoknađivati. Želi što veći dio toga proizvoditi kod kuće ili u neposrednom susjedstvu.

Obrambena industrija kao gospodarska strategija

Za Varšavu to više nije samo pitanje sigurnosti. To je i industrijska politika.

Ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz rekao je Reutersu kako razvoj domaće obrambene industrije treba biti pokretač poljskog gospodarstva.

Još važnije je pitanje neovisnosti lanaca opskrbe. Logika je jednostavna.

Ako izbije kriza, država ne želi čekati kako bi streljivo, rezervni dijelovi ili druga oprema stigli s drugog kraja svijeta. Želi proizvodne kapacitete koje može neposrednije kontrolirati. Rat u Ukrajini promijenio je način na koji europske vlade razmišljaju o tom problemu.

Obrambena tvornica više se ne promatra samo kao proizvođač oružja. Postaje dio strateške infrastrukture države.

Češke tvrtke vide priliku

Poljski zaokret već privlači kompanije iz regije. Češka Czechoslovak Group (CSG), jedan od značajnih europskih proizvođača streljiva, posljednjih je mjeseci sklopila niz poslova u Poljskoj.

CSG prenosi tehnologiju za proizvodnju pogonskih punjenja kompaniji MESKO, koja je dio državne grupacije PGZ.

S PGZ-om je dogovoreno i širenje suradnje u proizvodnji dronova, raketa, streljiva i oklopnih vozila. Samo tijekom kolovoza sklopljena su još dva značajna posla.

Jedan ugovor s kompanijom Dezamet vrijedan je više od 100 milijuna eura. Odnosi se na komponente za topničko streljivo kalibra 155 milimetara. Drugi posao, s kompanijom Huta Stalowa Wola, vrijedan je 150 milijuna eura. CSG Poljsku vidi kao jedno od svojih ključnih tržišta za dugoročno širenje proizvodnje.

Streljivo postaje veliki biznis

Posebna pozornost usmjerena je na topničko streljivo kalibra 155 milimetara. Rat u Ukrajini pokazao je koliko su velike potrebe modernog rata za tom vrstom streljiva.

Zato europske države ubrzano pokušavaju povećati kapacitete. Poljska Grupa Niewiadow, zajedno s KNDS Ammo Franceom, pokreće proizvodnju streljiva kalibra 155 milimetara. Planirani godišnji kapacitet od sljedeće godine iznosi 180.000 granata.

Poljska privlači i najveće zapadnoeuropske proizvođače. Njemački Rheinmetall razvija proizvodne kapacitete u zemlji i regionalni centar za održavanje i popravak kopnenih borbenih sustava. Kao jedan od razloga za ulaganja tvrtka navodi golemu potražnju koju stvara poljski program modernizacije vojske.

Za proizvođače oružja računica je jasna. Ako Poljska godišnje troši desetke milijardi eura na obranu, blizina tog tržišta postaje velika poslovna prednost.

Varšava, međutim, želi nešto zauzvrat. Ne samo gotove proizvode. Traži investicije, tvornice i prijenos tehnologije.

Ako želite prodavati, morate ulagati u Poljskoj

Tu se možda najbolje vidi nova poljska strategija. Zamjenik ministra državne imovine Konrad Golota poručio je kako kompanije koje žele prodavati Poljskoj moraju biti spremne investirati u zemlji.

Varšava očekuje prijenos tehnologije i zajedničke projekte. Drugim riječima, golemi vojni proračun koristi se kao poluga za industrijski razvoj.

Izgradnja tvornice u Poljskoj može istodobno značiti nova radna mjesta, tehnološko znanje, izvoz i dodatne porezne prihode. Dio milijardi namijenjenih obrani tako ostaje u domaćem gospodarstvu.

Pionir "near-shoringa"

Stručnjaci ovaj model već nazivaju vojnim "near-shoringom". Ideja je slična trendu koji se posljednjih godina vidi u drugim industrijama.

Kompanije i države pokušavaju ključnu proizvodnju približiti tržištu na kojem će proizvodi biti korišteni. Kod vojne industrije razlog nije samo cijena. Najvažnija je sigurnost opskrbe.

Poljska se zato okreće Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Estoniji i drugim europskim partnerima. Time pokušava stvoriti regionalni obrambeni ekosustav. On bi trebao biti dovoljno blizu kako bi mogao brzo reagirati u slučaju krize.

Cijena će ipak biti visoka

Golema vojna ulaganja imaju i drugu stranu. Poljska ih mora financirati. Reuters je krajem kolovoza izvijestio kako Varšava za 2027. projicira deficit opće države od čak 7,1 posto BDP-a.

Jedan od glavnih razloga upravo su velike isporuke vojne opreme. Troškovi obrane trebali bi premašiti 4,5 posto BDP-a i sljedeće godine.

To znači kako će Poljska istodobno pokušavati graditi jednu od najvećih europskih vojski i održavati javne financije pod kontrolom. To neće biti jednostavno. Ali Varšava očito računa kako je cijena nedovoljne vojne spremnosti potencijalno mnogo veća.

Mijenja se karta europske vojne industrije

Poljski primjer pokazuje i širu promjenu u Europi. Nakon desetljeća tijekom kojih su mnoge europske zemlje smanjivale vojne kapacitete, sada se grade nove tvornice. Povećava se proizvodnja streljiva. Šire se pogoni za rakete i dronove. Kompanije sklapaju zajednička ulaganja i premještaju proizvodnju bliže istočnom krilu NATO-a.

Poljska se nalazi u središtu te transformacije. Ako Varšava uspije veliki vojni proračun pretvoriti i u industrijsku bazu, rezultat neće biti samo veća vojska.

Poljska bi mogla postati jedno od najvažnijih europskih središta za proizvodnju naoružanja.