Njemačka u 2024.: Mnoštvo problema i pad vlade

Padom vlade i strašnim napadom na božićni sajam u Magdeburgu završila je 2024., još jedna godina u kojoj se Njemačka suočila s mnoštvom problema, od ilegalne migracije i posrtanja gospodarstva do jačanja krajnje desnice, prenosi Hina.

Godina je završila tmurno, mahnitim napadom saudijskog liječnika na božićni sajam u Magdeburgu pri čemu je automobilom smrtno pokosio petero i ozlijedio 200 ljudi. Napadač je koristio prometne trake za hitne slučajeve kako bi projurio kroz božićni sajam, gazivši ljude velikom brzinom. Ubijene su četiri žene u dobi od 45, 52, 67 i 75 godina i devetogodišnji dječak.

Počela je, međutim, u pozitivnom ozračju za demokraciju: tjedan za tjednom stotine tisuće građana u siječnju izlazile su na ulice njemačkih gradova prosvjedujući protiv jačanja ekstremne desnice, prije svega Alternative za Njemačku (AfD).

Povod za takvu reakciju građana dogodio se nekoliko tjedana prije, kada su se u Potsdamu pored Berlina sastali vodeći predstavnici krajnje desnice s njemačkog govornog područja. Ondje se, kako se kasnije ispostavilo, otvoreno raspravljalo o protjerivanju stranaca iz Njemačke, pa čak i onih koji su u međuvremenu postali njemački državljani.

No ovaj val prosvjeda nije na kraju izazvao tektonske promjene u odnosu njemačkih birača prema krajnjoj desnici, koja se ne susteže govoriti o re-migraciji čitavih dijelova populacije pa čak i vlastitih državljana.

Ta ideja je AfD-u donijela probleme u odnosima s europskim partnerima s krajnje desnice koji su njegove zastupnike zbog toga izbacili iz zastupničkog kluba u Europskom parlamentu.

Ali AfD-u to nije naškodilo na izborima koji su uslijedili u ostatku godine. Na izborima za Europski parlament i za parlamente u saveznim pokrajinama Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu u rujnu AfD se definitivno etablirao kao stalna veličina u njemačkom parlamentarnom životu.

Dapače, iza demokršćanske Unije CDU/CSU, učvrstili su se kao druga po snazi stranka, ne samo na istoku zemlje nego i na saveznoj razini.

Pitanje migracija ključno za stanje u zemlji

Što je to posebno 2024. dovelo do učvršćenja pozicije njemačke krajnje desnice? Odgovor daju ispitivanja javnog mnijenja na kojima građani Njemačke kao najveći problem zemlje doživljavaju pitanje pretjerane migracije i to posebice one 'neregulirane', što se etabliralo kao pojam za sve vrste migracija koje se ne odvijaju u okviru useljeničkih programa, poput onih za dovođenje stranih radnika ili migracije studenata.

Vladajuća koalicijska vlada na čelu s kancelarom Olafom Scholzom nije na pitanje migracija dala učinkovit odgovor sve do rujna, kada je propast stranaka vlade i uspjeh AfD-a definitivno pokazao nezadovoljstvo građana aktualnom vladom.

Nakon slabog rezultata vladajućih Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), Zelenih i Liberalno-demokratske stranke (FDP) početkom rujna, vlada je uvela neke mjere poput boljih kontrola granica ili inicijative na razini Europske unije o boljoj zaštiti vanjskih granica.

No to je bilo nedovoljno da bi se građani uvjerili da vlada zaista čini ozbiljne korake u smanjenju broja nereguliranih migranata. Zahtjev da se potencijalnim izbjeglicama i podnositeljima zahtjeva za azilom već na samoj granici odbije ulazak u zemlju propao je zbog otpora Zelenih.

I obećanja o efikasnijem protjerivanju onih koji nemaju zakonsko pravo na boravak u Njemačkoj pokazala su se kao neispunjena. Vlada i njezina socijaldemokratska ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser su doduše, nakon pokolja u Solingenu krajem kolovoza, kada je jedan sirijski izbjeglica nožem ubio troje ljudi, pojačale deportacije (između ostalog i u Hrvatsku), ali je sve ostalo na nekoliko desetaka protjeranih osoba s kaznenim dosjeom.

I na ovom važnom pitanju kritiziralo se vladu Olafa Scholza da je napravila "premalo i prekasno".

Zabrinutost za gospodarstvo

Isto se može reći i za drugu najveću brigu građana koja se od sredine godine nametnula iznad migracija i postala glavni problem - posrnulo njemačko gospodarstvo.

Kretanje njemačkog gospodarstva na rubu ili u samoj recesiji krajem godine poprimilo je i konkretne obrise u medijski eksponiranoj drami oko Volkswagena, simbola njemačke industrijske snage. Ne samo Volkswagenu nego i drugim njemačkim automobilskim divovima voda je došla do grla.

Razloga za to ima mnogo, dobrim dijelom leže i u smanjenju potražnje na važnom kineskom tržištu.

Ali, kao i ostali problemi koji su u 2024. brinuli njemačke građane, poput neregulirane migracije, nedostatka stambenog prostora ili sve derutnije infrastrukture simbol čega je rapidno propadanje ugleda Njemačke željeznice, i problemi njemačke automobilske industrije rezultat su propusta u samoj Njemačkoj.

Sveprisutni rat u susjedstvu

Uza sve 'standardne' probleme Njemačka se u 2024. već treću godinu suočava i ratom u susjedstvu koji ne samo da guta ogromna sredstva koja nedostaju negdje drugdje, nego raspiruje i stvarne strahove kod dijela građana koji zbog toga svoj glas daju strankama koje im obećavaju mir između Ukrajine i Rusije, obično na štetu Ukrajine.

Od toga najviše profitiraju populisti, kako s desnim predznakom poput AfD-a tako i populisti proizišli iz lijevog bloka, poput novoosnovanog Saveza Sahra Wagenknecht, koji je od nule uspio ući u vladajuće strukture saveznih pokrajina Tiringija i Brandenburg.

Pomoć Ukrajini je na kraju posredno dovela i do raspada 'neželjenog djeteta', vlade Olafa Scholza. Koalicija, koju su zbog stranačkih boja triju stranaka prozvali 'semaforskom koalicijom', rasula se početkom studenoga.

Tada je kancelar zbog svađe oko proračuna otpustio svog liberalnog ministra financija Christiana Lindnera i tako otvorio put prijevremenim izborima koji bi trebali biti održani 23. veljače.

SPD i Zeleni nisu htjeli na štetu socijalnih zakona uskratiti pomoć Ukrajini, nego su se zalagali za nova zaduženja, što je FDP odlučno odbijao.

Pred sljedećim kancelarom puno posla

Friedrich Merz, kancelarski kandidat Unije CDU/CSU, koja ima najviše izgleda za osvajanje izbora, oprezno najavljuje da nije tako krut kada je u pitanju novo zaduženje što bi, nadaju se ekonomisti, moglo doprinijeti povećanju investicija u infrastrukturu i privlačenje novih ulagača u posrnulo njemačko gospodarstvo.

Izgledno je da će Njemačkoj za vratom i u 2025. ostati problemi koje već neko vrijeme vuče za sobom. Tu je, osim spomenutih, i specifičan odnos Njemačke prema Izraelu, što dovodi do velikih napetosti kod dijela građana, ne samo arapskog porijekla.

Uz to, u godini u kojoj je Njemačka obilježila 35 godina pada Berlinskog zida, ni jaz između građana na istoku i zapadu nije postao manji, što se vidjelo i na izborima u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama.