Njemačka se bori s dugom sjenom nacističke prošlosti 75 godina nakon rata

Prije 75 godina Hitlerov "tisućljetni Reich" bio je u ruševinama. Fuehrer je 30. travnja 1945. počinio samoubojstvo u svojem bunkeru u Berlinu dok su sovjetske postrojbe ulazile u grad, otvorivši time put za predaju nacista i završetak borbi u Drugom svjetskom ratu u Europi.

Ali Njemačka se nacija još uvijek, gradeći svoju novu ulogu na svjetskoj pozornici, teško miri s poniženjem katastrofalnog rata koji je Hitler pokrenuo i strahotama svoje nacističke prošlosti.

"To baca dugu sjenu", rekao je Arnd Bauerkaemper, profesor povijesti na Berlinskom slobodnom sveučilištu, u razgovoru za dpa.

"Nacistička prošlost i dalje je jako prisutna među nama, među Europljanima i u svijetu".

Doista, desetljećima nakon što se nacistička Njemačka bezuvjetno predala saveznicima 8. svibnja 1945., aktualne rasprave o antisemitizmu, rasizmu i jačanju desničarskog populizma i dalje oblikuje 12-godišnja Hitlerova vladavina.

Isto vrijedi i za imigraciju, prijepore između europskih država i prijetnju poslijeratnom multilateralizmu, temelju svjetonazora moderne Njemačke, koji potkopavaju nacionalističke agende, poput onih koje promiče američki predsjednik Donald Trump.

"Taj Hitler, on će nas pratiti do kraja naših života", napisao je njemački pisac Horst Krueger još 1966.

Ograničenja u svakodnevnom životu i dubok osjećaj neizvjesnosti zbog krize uzrokovane pandemijom novog koronavirusa čini se da posebno snažno uznemiravaju stariju generaciju Nijemaca.

"Mnogi stariji ljudi prisjetili su se nacističke prošlosti u sadašnjoj pandemiji", rekao je Bauerkaemper.

"Ova izolacija i pandemija podsjećaju ih na Drugi svjetski rat i prijetnju smrti".

Merkel kao Hitler

Kancelarka Angela Merkel prije pet godina donijela je kontroverznu odluku do tijekom migracijske krize dopusti da gotovo milijun izbjeglica da dođu u Njemačku, što je prikazala kao moralnu i povijesnu odgovornost nacije.

No tijekom dužničke krize u eurozoni shvatila je da se njemačku nacističku prošlost može lako upotrijebiti kao oružje protiv njemačkih aktualnih čelnika.

Njezini pokušaji da nametne strogu fiskalnu disciplinu Grčkoj popraćeni su bili plakatima na grčkim ulicama na kojima je bila prikazana kao Hitler, a neki grčki političari ponovno su aktivirali pitanje odštete od Berlina za ratna razaranja.

Puno prije, bivši njemački kancelar Helmut Kohl pokušao je otkloniti bojazni europskih čelnika zbog sve samouvjerenije Njemačke koja je ujedinila nakon pada Berlinskog zida.

"Dvaput smo pobijedili Nijemce! A sada su se ponovno vratili”, citirao je Kohl tadašnju britansku premijerku Margaret Thatcher u svojim memoarima.

On je bio jedan od mnogih Nijemaca koji su bili izrazito oprezni prema ratu i nacionalizmu.

"Doživio sam nacizam kao dijete", rekao je pokojni Kohl. "Kao i mnogi u mojoj generaciji, bio sam motiviran željom da spriječim novi rat pod svaku cijenu".

Doba očevidaca

Najdugovječniji njemački poslijeratni kancelar imao je 15 godina kada je general Alfred Jodl, u ime glavnog stožera njemačkih oružanih snaga, potpisao predaju svih njemačkih oružanih snaga u savezničkom glavnom stožeru u francuskom gradu Reimsu. Hitlerov saveznik Japan predao se četiri mjeseca poslije, u rujnu 1945.

Svečanosti u povodu godišnjice njemačke predaje 8. svibnja otkazane su zbog pandemije koronavirusa. Umjesto toga povijesni događaji bit će obilježeni virtualnom izložbom pod nazivom "Do Berlina i dalje".

Unatoč tome što Njemačka redovito obilježava turobne godišnjice holokausta kako bi odala počast više od šest milijuna ljudi, većinom Židova, koje su ubili nacisti, u zemlji se i dalje često događaju antisemitski i desničarski teroristički napadi.

Ratni memorijalni centri i memorijalni centri holokausta kao i židovska groblja redovito su meta napada vandala i išarani nacističkim sloganima.

Prošlog listopada, na Jom Kipur (Dan pokajanja), jedan od najznačajnijih židovskih blagdana, naoružani napadač pokušao je napasti sinagogu u istočnom gradu Halleu. Nedavno je optužen za dvostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva 68 ljudi motiviran "antisemitskim, rasističkim i ksenofobnim osjećajima".

A prije dvije godine, vodeći političar u krajnje desnoj njemačkoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) Alexander Gauland kazao je da četiri nacističke godine u kontekstu tisućljetne njemačke povijesti predstavljaju "obični ptičji drek".

Mnogi su sve zabrinutiji da su neki Nijemci već oglušili na pouke mračnije strane njemačke povijesti.

Kohl je umro 2017. u dobi od 87 godina, a mnogi njegovi suvremenici također polako umiru.

"Doba očevidaca približava se kraju", upozorio je Bauerkaemper.