Njemačka privreda bez rasta i treću godinu zaredom
Njemačka gospodarska kriza se produbljuje, a vlada je snizila prognozu gospodarskog rasta na nulu za 2025. godinu, potvrdio je u ministar gospodarstva Robert Habeck.
Prema proljetnoj prognozi, bruto domaći proizvod ove godine neće rasti, što je treća uzastopna godina bez ekonomskog pomaka.
U siječnju je savezna vlada još predviđala skroman rast od 0,3 posto, no nova procjena signalizira stagnaciju u, kako se navodi, ''uzburkanim vodama globalne nesigurnosti''.
Posebno se ističe neizvjesnost oko američkih carina koje je najavio, a zatim djelomično povukao predsjednik Donald Trump. Takvi potezi snažno pogađaju njemačko gospodarstvo, koje se uvelike oslanja na izvoz, dok inozemna potražnja ostaje slaba.
Vlada ni za 2026. ne predviđa značajan oporavak – očekuje se rast od svega jedan posto.
U koalicijskom sporazumu, nova vlada koju bi trebali činiti CDU/CSU i SPD, najavila je niz mjera za poticanje gospodarstva, uključujući tzv. ''investicijski buster'' za poduzeća, smanjenje troškova energije, ublažavanje radnog zakonodavstva, smanjenje poreza i administrativnog opterećenja, te ubrzavanje razvoja obnovljivih izvora energije.
Cilj je povećati potencijalni gospodarski rast na više od jedan posto, prvenstveno kroz velika ulaganja u infrastrukturu, uključujući obnovu mostova, cesta, željeznica i škola.
''Samo novac ne rješava problem'', poručio je Habeck. ''Strukturne poteškoće moraju se rješavati brzo i dosljedno – o tome ovisi hoće li njemačko gospodarstvo ponovno postati konkurentno ili će se poticaji raspršiti bez učinka.''
Privredna udruženja među glavnim preprekama navode nedostatak radne snage, sporu administraciju, složene procedure izdavanja dozvola i visoke troškove energije.
Inflacija bi, prema vladinoj projekciji, trebala pasti s prošlogodišnjih 2,2 posto na dva posto ove godine i 1,9 posto sljedeće godine.
Robert Habeck, ministar gospodarstva i zaštite klime te zamjenik kancelara od kraja 2021., djelovao je u izazovnim okolnostima obilježenim ratom u Ukrajini i energetskom krizom. Unatoč kritikama, posebno zbog spornog zakona o grijanju, njegova se politika zaslužna za ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije, ističe se u vladinom izvješću.
