Kako se pripremiti za drugi Trumpov mandat?

Donald Trump je dobio predizbore Republikanske stranke i u državi New Hampshire. Time raste vjerojatnoća da će upravo on u studenom biti suparnik aktualnom predsjedniku Josephu Bidenu, baš kao i prije četiri godine.

Ne samo da ankete daju realnu šansu Trumpovom povratku u Bijelu kuću, već i New York Times piše da je u Davosu, među političarima i šefovima kompanija, vladao dojam da se svjetske elite već pripremaju za povratak Trumpa, prenosi DW.

Za mnoge u Europi to je horor-scenarij. Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke (ESB), ocijenila je da je eventualni Trumpov povratak „jasna prijetnja" Europi.

Belgijski premijer Alexander De Croo smatra da bi se u tom slučaju „Europa više nego ikada ranije morala osloniti samo na sebe"

Bivši švedski premijer Carl Bildt računa da bi s Trumpom Sjedinjene Američke Države mogle odustati od klimatske politike, da bi NATO u najboljem slučaju „mirovao", da bi se Trump sastajao s „pajdašima" Putinom i Orbanom, i da bi se zaoštrili trgovinski ratovi.

„Europa mora jačati vojno"

Kako se pripremiti za eventualni drugi Trumpov mandat? Sudha David-Wilp, direktorica berlinskog ureda think-tanka German Marshall Fund, kaže da se Europa najprije mora pozabaviti svojim vojnim kapacitetima.

„Europa mora postati snažan igrač, vojno, u konvencionalnom smislu. Da bude u stanju da se brine o sigurnosnim pitanjima u svom neposrednom susjedstvu", kaže ona za DW.

Dodaje da Europa mora jačati i privredno, kako bi mogla izdržati eventualni Trumpov protekcionizam.

Njemački zastupnik Jürgen Hardt, vanjskopolitički stručnjak iz Kluba zastupnika oporbenih kršćanskih demokrata, smatra da Njemačka nije spremna za povratak Trumpa.

„Premalo smo napravili u posljednje tri godine da pomognemo Bidenu da dokaže da je stil suradnje prema Europi uspješniji od Trumpovog stila sukobljavanja. Niti smo probali razvijati zajedničku strategiju prema Kini, niti smo se držali dogovora kad su u pitanju naši izdaci za obranu. To se samo donekle promijenilo pod pritiskom rata u Ukrajini", kaže Hardt za DW.

Hoće li Trump „napustiti" Ukrajinu?

Od Trumpa se čuju proturječne stvari o ratu u Ukrajini. Najprije obećava da će kao predsjednik za dan okončati taj rat, onda prijeti da će prekinuti svaku pomoć Kijevu, a na koncu kaže da će poslati i više pomoći nego što je Biden poslao do sada.

David-Wilp kaže da u obje velike američke stranke postoji načelna podrška za Ukrajinu, iako se ona među republikanskim kongresmenima smanjuje.

„Bez obzira tko bude pobijedio u studenom, mislim da većina Amerikanaca smatra da Europa treba snositi veći dio tereta kad se radi o vojnoj pomoći i obnovi Ukrajine. Jer, to je na europskom kontinentu", kaže ona.

U europskim prijestolnicama pribojavaju se i Trumpovog odnosa prema NATO-u. Europski povjerenik za zajedničko tržište Thierry Breton nedavno je pred Europskim parlamentom ispričao jedan događaj čime je dodatno produbio nesigurnost.

Navodno je Trump kao predsjednik SAD-a u jednom razgovoru rekao šefici Europske komisije Ursuli von der Leyen da, „ako Europa bude napadnuta, nikad nećemo doći da vam pomognemo“.

Trump već godinama izbjegava precizno izjašnjavanje o tome bi li on vojno priskočio u pomoć partnerima u NATO-u, ako bi netko od njih bio napadnut.

„Ovisi od toga da li nas tretiraju primjereno", rekao je Trump o tome sredinom siječnja. „Vidite ovako: NATO je iskoristio našu zemlju, a europske zemlje su od toga imale koristi."

Šta je s nuklearnim štitom?

Za Josefa Bramla to se uklapa u širu sliku. Taj njemački politolog i stručnjak za SAD kaže da Trump Europu vidi kao neprijatelja. „U novom svjetskom poretku postoji samo jedna šansa: Europa mora nastupati jedinstveno", kaže on.

Braml vjeruje da do takvog jedinstva u europskom raštimanom zboru može doći samo preko - novca. „Sada treba vući velike poteze – Europa se treba zajednički zadužiti, da financijski podrži pojedine članice, a zauzvrat da postavlja uvjete."

„Novcem iz zajedničkog zaduživanja mogli bismo si priuštiti vlastitu obranu. Trenutno plaćamo danak Amerikancima. Recimo, u SAD kupujemo borbene avione F-35 kako bismo i dalje imali zaštitu nuklearnog štita. Ali, što to vrijedi ako se Trump vrati u Bijelu kuću? Trebali bi se pripremiti I za to da s Francuskom i Poljskom dogovorimo sveobuhvatnu vojnu i ekonomsku suradnju, koja će privući i druge europske zemlje", dodaje njemački stručnjak.

Političar CDU-a Hardt smatra da nije realna opcija da Trump "otkaže” Europi nuklearni štit. Jer, kako kaže, nikome ne ide u prilog da se opet intenzivira utrka u atomskom naoružavanju. Dodaje i da sadašnji nuklearni kapaciteti Francuske ili Velike Britanije nisu ni blizu američkim.

Hardt zaključuje da će se „na kraju sve svesti na to da mi moramo uplatiti veći financijski doprinos za tu zajedničku taktiku odvraćanja“.

Jedno je sigurno: novi izbor Trumpa u Bijelu kuću bio bi težak test, ne samo za transatlantske odnose, već i za jedinstvo Europe.