Napadač u Christchurchu kupio oružje putem interneta

Vlasnik novozelandske prodavaonice oružja rekao je u ponedjeljak da je napadač u Christchurchu kupio oružje i streljivo od njih putem interneta, no da mu nisu prodali razorno oružje kojim je pucao u džamijama

Australac Brenton Tarrant, navodni bijeli rasist, u subotu je optužen za ubojstva, a pred sud ponovno izlazi 5. travnja. Policija je najavila da će tada dobiti dodatne optužnice.

Pročitajte još

Mostar odao počast žrtvama na Novom Zelandu

U petak je u dvije džamije u Christchurchu ubio najmanje pedeset i ozlijedio nekoliko desetaka ljudi.

David Tipple, vlasnik prodavaonice Gun City, otkrio je kako je napadač između prosinca 2017. i ožujka 2018. kupio četiri komada oružja.

'MSSA, automatska vojna puška, navodno upotrijebljena u napadu, nije kupljena od Gun Cityja. Prodali smo mu samo oružje A kategorije', kazao je Tipple na konferenciji za medije u Christchurchu.

Pod novozelandskim zakonima orujže A kategorije smije biti poluautomatsko, no ograničeno je na sedam hitaca. Videosnimka napadača u džamiji pokazuje da je koristio poluautomatsku pušku s većim spremnikom.

Tipple je naglasio kako se kupnja na internetu dogodila nakon ispunjavanja narudžbe koju je odobrila policija, a da je u tri od četiri kupnje uzeto automatsko oružje.

'Nismo primijetili ništa neobično kod vlasnika dozvole. Bio je novi kupac s novom dozvolom', istaknuo je.

Ograničavanje pristupa vatrenom oružju bila je glavna tema kabineta novozelandske premijerke Jacinde Ardern koji se u ponedjeljak sastao po prvi puta nakon masakra.

Napadi su potaknuli pozive za strožom kontrolom naoružanja i ograničavanja pristupa nekom oružju, posebice poluautomatskom.

'Ono što javnost s pravom sada pita jest zašto i kako je moguće da se na Novom Zelandu može kupiti vojno poluautomatsko oružje', kazala je Ardern.

Vlasnik Gun Cityja istaknuo je kako podržava pozive premijerke za izmjenama zakona jer su pucnjave u Christchurchu otvorile neka važna pitanja.

Novi Zeland je država sa samo 5 milijuna ljudi, a procjenjuje se da je u zemlji 1,5 milijuna komada oružja. Minimalna dob za dozvolu za oružje je 16, a za poluautomatsko oružje 18 godina.

Prema podacima koje su objavili mediji, u 2017. godini pozitivno je riješeno više od 99 posto zahtijeva za izdavanje dozvola za posjedovanje vatrenog oružja.

Naime, od 43.509 zahtjeva za izdavanje dozvole, samo je 188 zahtjeva odbijeno, pokazali su podaci.

Mediji izvješćuju i da su nakon najava o pooštrenju građani požurili kupiti oružje prije nego što nastupi bilo kakva zabrana.