Nakon 33 godine života u Austriji odbili mu državljanstvo zbog prometnih prekršaja

Trideset tri godine života u Austriji, uspješna akademska karijera i dugogodišnji doprinos znanstvenoj zajednici nisu bili dovoljni da ugledni bosanskohercegovački politolog Vedran Džihić dobije austrijsko državljanstvo.

Njegov zahtjev austrijske su vlasti odbile zbog nekoliko prometnih prekršaja, među kojima su prekoračenje dopuštene brzine, zadržavanje vozila na punionici električnih automobila te promjena prometne trake bez pravodobnog uključivanja pokazivača smjera.

Džihić je u Austriju stigao u siječnju 1993. godine kao petnaestogodišnji izbjeglica iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine.

U međuvremenu je izgradio uspješnu znanstvenu karijeru, a danas radi kao viši istraživač na Austrijskom institutu za međunarodnu politiku te predaje na Sveučilištu u Beču.

Vozio 110 kilometara na sat gdje je dopušteno 60

Zahtjev za austrijsko državljanstvo podnio je ujesen 2025. godine, no u srpnju ove godine nadležni bečki Magistratski odjel 35 (MA 35) odbio ga je uz obrazloženje da postoji negativna sigurnosna procjena.

Prema pisanju austrijskih medija, problem su bile četiri evidentirane prekršajne kazne.

Među njima se posebno izdvaja prekoračenje brzine kod Nickelsdorfa, gdje je Džihić vozio 110 kilometara na sat na dionici s ograničenjem od 60 kilometara na sat.

U drugom slučaju automobil je ostavio na punionici električnih vozila nekoliko minuta nakon završetka punjenja, dok se treći poznati prekršaj odnosio na promjenu prometne trake bez pravodobnog davanja pokazivača smjera.

Iako Džihić priznaje da odluka austrijskih vlasti ima zakonsko uporište, smatra da način primjene propisa otvara ozbiljna pitanja o razmjernosti kazni i pravu dugogodišnjih stanovnika na državljanstvo.

Strogi propisi bez prostora za iznimke

Iz bečkog Magistratskog odjela 35 potvrdili su da austrijski Zakon o državljanstvu, zajedno sa sudskom praksom najviših sudova, postavlja iznimno stroge uvjete.

Zbog toga čak i osobe koje desetljećima žive u Austriji mogu ostati bez državljanstva zbog prekršaja koji nisu kaznena djela.

Austrijske vlasti navode kako u konkretnom slučaju nisu imale prostor za drukčiju odluku.

Džihić, međutim, upozorava da ovakva praksa pokazuje koliko je austrijski sustav stjecanja državljanstva restriktivan.

Smatra i da ozbiljnije reforme izostaju zbog političkog straha od desničarske Slobodarske stranke Austrije (FPÖ).

Želi državljanstvo i zbog svojih kćeri

Posebnu težinu njegovu slučaju daje činjenica da su njegove dvije kćeri, u dobi od devet i 13 godina, rođene i odrasle u Beču.

Džihić ističe kako one Austriju smatraju svojim jedinim domom, zbog čega namjerava ponovno podnijeti zahtjev čim ranije prometne kazne prestanu biti zapreka za stjecanje državljanstva.

Njegova priča dolazi u trenutku kada se u Austriji ponovno raspravlja o promjeni zakonskih uvjeta za dobivanje državljanstva.

Gotovo dva milijuna stanovnika bez austrijskog državljanstva

Inicijativa pod nazivom "Ein Pass, der passt", odnosno "Putovnica koja odgovara", zagovara reformu austrijskog sustava državljanstva.

Jedan od prijedloga odnosi se na automatsko stjecanje državljanstva za djecu rođenu u Austriji čiji roditelji već određeni broj godina zakonito žive u toj zemlji.

Prema podacima austrijskog statističkog zavoda, početkom 2026. godine u Austriji je živjelo 1.881.309 osoba bez austrijskog državljanstva, što predstavlja 20,4 posto ukupnog stanovništva, piše Kosmo. 

Među njima je gotovo 289.000 osoba koje su rođene upravo u Austriji.

Zagovornici reforme upozoravaju da pitanje državljanstva nije samo tema integracije doseljenika, nego i demokratske zastupljenosti velikog broja stanovnika koji žive, rade i plaćaju poreze u Austriji, ali nemaju pravo glasa na nacionalnim izborima.

Slučaj Vedrana Džihića tako je postao jedan od primjera koji pokazuju koliko administrativne prepreke mogu utjecati na život ljudi koji su desetljećima vezani uz Austriju.