Na popisu isilovaca tek 11 bh. državljana

Na popisu osoba za kojima traga Interpol, a zbog sumnje da su povezane sa terorističkim grupama i teroristima Islamske države ISIL trenutno se nalazi 11 bh. državljana. Kao posljednja na popisu raspisanih međunarodnih potjernica našla su se imena Edina Kahrimana (28) iz Zenice i Senada Hasanovića (30) iz Sarajeva, prenosi Osloboćenje.

Zatvorene rute

Oni se, navodi se na službenoj Interpolovoj potjernici, terete za organiziranje terorističke grupe i povezivanje s teroristima Islamske države. U Siriju su otišli 2013, Hasanović iz Zenice, a Kahriman iz Njemačke. Hasanović je odranije poznat bh. pravosudnih organima. U predmetu Bektašević i drugi 2007. pravomoćno je osuđen na šest mjeseci zatvora zbog planiranja terorističkog napada.

Na popisu traženih su i Edin Alijev (29), Naser Arnaut (26) iz Sarajeva, Samir Cicvara (32) iz Travnika, Senad Kasupović (37), Ramo Grahovac (50) i i Ibro Ćufurović (61) iz Velike Kladuše, Sulejman Mešanović (29) iz Gradačca, Edin Pečenković (53) iz Bihaća, te Ahmed Zuhari (50), državljanin BiH i Saudijske Arabije, te Jasmin Keserović (22) iz Zavidovića, koji je u nekoliko navrata snimao propagandne govore za potrebe Islamske države.

Prema izvještaju Ministarstva sigurnosti BiH iz listopada 2016, na ratištima u Siriji i Iraku trenutno je 115 bh. državljana, koji se bore u redovima terorističkih organizacija, dok ih je 65 poginulo, 45 se vratilo u BiH, a pred bh. pravosuđem je po ovoj osnovi osuđeno 20 osoba.

Jasmin Ahić, vanredni profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže nam da su različiti profili osoba koje odlaze na ova ratišta, s obzirom na trajanje samog rata u Siriji i Iraku.

''Oni što su išli na ta ratišta, iz ideoloških i drugih motiva, sve su to mladi ljudi, srednjih godina. Od prije pet godina specifično je što su sa sobom vodili i čitave obitelji, žene i djecu'', ističe Ahić.

Spominje dvojicu povratnika u našu zemlju od prošle godine, koje su roditelji kao mladiće odveli u Siriju i Irak, ali su se oni nakon njihove pogibije vratili u BiH.

''Posljednje dvije godine trend odlaska je izuzetno opao zbog nemogućnosti dolaska do glavne rute preko Turske, koja je napadnuta od istih snaga, te zbog uspješnih akcija naših i međunarodnih policijskih agencija'', napominje Ahić.

Kupovina slobode

Kazneni zakon FBiH omogućava osuđenicima do jedne godine da zatvorsku kaznu zamijene novčanom, pa tako i onima koji su osuđeni zbog veze sa ISIL-om. Sud BiH je u prošloj godini to odobrio Nedžadu Mujiću, zvanom Ebu Mubarek, koji je osuđen na godinu zbog pružanja financijske i druge pomoći borcima Islamske države u Siriji. Kako je još tada pisano, svoju slobodu je “platio” sa nešto više od 26.000 KM. Profesor Ahić smatra da su predviđene kazne za ovakva djela primjerene.

''Kazna od jedne od tri godine, ili mogućnost da se novčano otkupi dug prema društvu možda laički zvuči da je malo, ali treba uzeti u obzir priznanje za sudjelovanje u borbi i ubijanju, te da se radi o mladim osobama koje će odslužiti kaznu i koje nakon toga treba resocijalizirati. Ukoliko se to ne uradi, postoji mogućnost da se vrate na ratište ili da kod nas nešto urade. Segment kazne i akcije naših policijskih snaga daju najbolje rezultate'', zaključuje Ahić.